Veća prava i besplatan prtljag

Slobodan Perić avatar

Novi nacrt pravila Evropske unije donosi značajne promene za putnike, uključujući transparentnije cene karata i brže procedure za obeštećenje u slučaju kašnjenja ili otkazivanja letova. Avio-kompanije su protestovale zbog ovih pravila, posebno u vezi sa naknadama za kašnjenje, kritikujući Evropski parlament zbog njegovog stava.

Igor Vranješević, agent za prodaju avio-karata, objašnjava da je cilj Evropskog parlamenta da putnicima omogući veća prava i transparentnije uslove. Prethodno su putnici otežano dolazili do informacija o pravima na kompenzaciju, ali nova pravila nalažu avio-prevoznicima da u roku od 48 sati pošalju link za popunjavanje formulara za kompenzaciju. Iznosi kompenzacije kreću se od 250 do 600 evra, u zavisnosti od dužine leta i okolnosti kašnjenja.

Vranješević ukazuje na to da su avio-kompanije kritikovale EPC jer će nova pravila povećati njihove troškove. Razume da postoje operativni razlozi zbog kojih neki letovi mogu kasniti, ali ističe da je važno kompenzovati putnike koji su pogođeni kašnjenjem, s obzirom na to koliko vreme može biti dragoceno.

On očekuje da će Evropski parlament usvojiti pravilnik, ali uz određene korekcije koje će zadovoljiti i avio-prevoznike i putnike. Vranješević naglašava potrebu za transparentnošću u oglašavanju cena avio-karata, jer često dolazi do dodatnih troškova za prtljag. Preporučuje da ručni prtljag bude uključen u osnovnu cenu karte kako bi se putnicima olakšalo planiranje putovanja.

Kada je reč o trenutnoj situaciji sa cenama karata zbog krize sa kerozinom, Vranješević navodi da redovni avio-prevoznici ne uvode dodatne doplate za izdate karte. Doplata se može pojaviti samo u slučaju čarter aranžmana, kada avio-kompanije imaju pravo da ispostave fakturu agencijama za dodatne troškove goriva.

Osim toga, situacija sa aviokompanijom Wizz Air u Srbiji postaje sve kompleksnija. Vranješević ukazuje da Wizz Air posluje u zemljama gde su nacionalni prevoznici slabi. Kada je Wizz Air prvi put ušao na srpsko tržište 2010. godine, tadašnji JAT je bio u slaboj poziciji. Kako je Er Srbija počela da se širi, Wizz Air je nastavio sa ekspanzijom, nudeći niže cene karata.

Vranješević smatra da Wizz Air može biti primoran da menja svoje operacije u Srbiji zbog novih pravila. On naglašava da se ništa drastično neće promeniti, ali je moguće da će Wizz Air morati da prilagodi svoju strategiju i možda leti iz drugih „habova“ kako bi održao konkurentnost.

Pored toga, Vranješević predlaže mogućnost formiranja novog hab-a u Nišu, kako bi se smanjili troškovi i olakšalo putnicima da dođu do jeftinijih karata. Ova ideja se oslanja na praksu niskobudžetnih avio-kompanija koje često koriste manje aerodrome kako bi smanjile troškove.

Na kraju, Vranješević ukazuje na to da je Wizz Air nedavno izrazio zabrinutost zbog izmena regulatornog okvira koje mogu uticati na njihove operacije u Beogradu. Ovaj razvoj događaja može dodatno zakomplikovati situaciju između Wizz Air-a i lokalnih vlasti, a putnici će morati da prate promene kako bi se prilagodili novim uslovima putovanja.

U zaključku, novi nacrt pravila u EU predstavlja značajan korak ka poboljšanju prava putnika, ali takođe donosi izazove za avio-kompanije. Očekuje se da će se situacija razvijati, a svi akteri u industriji će morati da se prilagode novim realnostima.

Slobodan Perić avatar