Prvi koraci nove mađarske vlade, predvođene liderom stranke Tisa, Peterom Mađarom, obeleženi su snažnim merama protiv korupcije i ograničavanjem broja mandata premijera. Mađar je naglasio da će Mađarska biti konstruktivan partner Evropskoj uniji, ističući da je narod doneo jasnu odluku u tom smislu. Takođe je rekao da će se nastaviti saradnja sa Rusijom, s obzirom na to da se geografija i energetska zavisnost Mađarske ne menjaju. Iz Kremlja su, međutim, poručili da neće čestitati pobedu Mađarske, smatrajući je neprijateljskom zemljom. Donald Tramp, saveznik Viktora Orbana, još uvek se nije oglasio povodom novih dešavanja.
U svom prvom obraćanju nakon izborne pobede, Mađar se distancirao od Orbana, ističući da neće biti „drugi Viktor Orban“ i da u svom uredu ima listu od 63 ključne tačke koje je obećao da će ispuniti. Naglasio je da će njegovi stranački partneri imati pravo da ga smene ako ne ispuni ta obećanja, čime je preuzeo odgovornost za buduću politiku.
Mađar je, takođe, komentarisao odlazak ministra spoljnih poslova Petera Sijarta iz izbornog štaba Fidesa, što je izazvalo brojne reakcije među analitičarima. On je optužio Sijarta za uništavanje poverljivih dokumenata u vezi sa sankcionisanim licima Evropske unije, kao i za navodne veze sa Rusijom. Ministarstvo spoljnih poslova se za sada nije oglasilo povodom ovih optužbi.
Govoreći o spoljnoj politici, Mađar je istakao da vidi Ukrajinu kao žrtvu rata i potvrdio posvećenost evroatlantskim integracijama. Međutim, naglasio je da Mađarska neće slati oružje niti vojnike Ukrajini, čak ni u slučaju daljeg zaoštravanja sukoba. Ove poruke analitičari ocenjuju kao pokušaj balansiranja između proevropskog kursa i tradicije oprezne mađarske politike prema ratu u Ukrajini.
Mađar je takođe pozvao predsednika Mađarske, Tamaša Šuljoka, da sazove novi parlament što je pre moguće, i da konstitutivnu sednicu zakaže već 5. maja, ili ranije ako rezultati budu konačni. Kao lider najjače mađarske stranke, koja je osvojila najviše glasova, izrazio je želju da što pre formira novu vladu.
Odlazak Viktora Orbana sa vlasti nakon 16 godina postavlja pitanja o budućem spoljnopolitičkom kursu Mađarske. Iako je Mađar dugogodišnji Orbanov saradnik, u javnosti se predstavlja kao opcija bliža Briselu. Analitičari smatraju da će, uprkos snažnijoj proevropskoj politici, put Mađarske i dalje zavisiti od suvereniteta u donošenju odluka.
Mađarska se suočava sa izazovima u oblikovanju svoje unutrašnje i spoljne politike, i kako će se nova vlada nositi sa ovim pitanjima ostaje da se vidi. Mađarova spremnost da preuzme odgovornost i da se distancira od prethodne administracije može doneti promene u načinu na koji Mađarska komunicira sa svojim međunarodnim partnerima, posebno u svetlu sve tenzija u regionu.
U narednim danima, pažnja će biti usmerena na to kako će nova vlada implementirati svoje planove i da li će ispuniti očekivanja građana i međunarodne zajednice. Mađarova politika može značiti promenu u pristupu prema ključnim pitanjima kao što su korupcija, energetska politika i međunarodni odnosi, što bi moglo uticati na stabilnost u regionu i šire.
