Iako je njegov put u Crnu Goru bio povod Samita EU-Zapadni Balkan, premijer Hrvatske Andrej Plenković iskoristio je priliku da poseti hrvatsku zajednicu u Tivtu. Tokom svoje posete, Plenković je istakao važnost očuvanja hrvatskog identiteta i kulture u Crnoj Gori, kao i značaj dijaloga i saradnje između dve zemlje u rešavanju otvorenih pitanja.
Premijer je prvo posetio Donju Lastvu, gde se u Domu kulture „Josip Marković“ sretao sa predstavnicima hrvatske zajednice. Obraćajući se okupljenima, naglasio je da je zajedništvo s Hrvatskom ključ snage Hrvata u Crnoj Gori, koji, iako nisu brojni, čine značajnu zajednicu. Predsednik Hrvatske građanske inicijative, Adrijan Vuksanović, izjavio je da Hrvati u Crnoj Gori pamte ko im je bio podrška u teškim vremenima i da se snaga zajednice ogleda u solidarnosti i povezanosti s domovinom.
Plenković je takođe ukazao na potrebu da se očuva nacionalni identitet, jezik, kultura i baština hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Njegova poseta je takođe simbolizovala podršku Hrvatske Hrvatima koji žive izvan granica svoje zemlje. U okviru susreta, Plenkoviću je uručena povelja povodom 1100. godišnjice Hrvatskog kraljevstva, što dodatno naglašava značaj ovog događaja.
Tokom posete, Plenković je ukazao na brojne izazove u odnosima između Hrvatske i Crne Gore, posebno u vezi sa blokadom poglavlja 31 (spoljna, bezbednosna i odbrambena politika) u pregovorima Crne Gore sa EU. Ova blokada je rezultat niza zahteva koje Hrvatska postavlja, uključujući pitanja vlasništva nad školskim brodom „Jadran“, razgraničenja na Prevlaci, kao i isplatu odštete za logoraše u Morinju.
Predsednik Crne Gore, Jakov Milatović, je takođe komentarisao situaciju, ističući da ne bi trebalo da se kvari odnos sa Hrvatskom kako bi se Crna Gora izbegla pozicija slabijeg pregovarača. Milatović smatra da bi Rt Oštro na Prevlaci trebao pripasti Crnoj Gori kako bi se obezbedio ulaz u Bokokotorski zaliv. Prema privremenom protokolu iz 2002. godine, ovaj rt se nalazi u sastavu Hrvatske, dok more pod tim režimom dele Crna Gora i Hrvatska.
Premijer Plenković je naglasio da su ministri spoljnih poslova zaduženi da razgovaraju o ovim pitanjima i da će, kada budu ispunjeni određeni kriterijumi, odlučivati o daljim koracima. Bilateralni razgovori između ministarstava započeli su krajem januara prošle godine, nakon što je Hrvatska blokirala zatvaranje poglavlja 31 u pregovorima Crne Gore s EU, koji se očekuje da budu završeni do kraja 2024. godine. Do sada su održana dva sastanka, oba u Zagrebu, a hrvatski zvaničnici su nedavno izjavili da napredak u rešavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom postoji, ali se on meri „milimetrima“.
Ovaj susret i razgovori između Plenkovića i Milatovića ukazuju na to da su odnosi između Hrvatske i Crne Gore složeni i da je potrebno nastaviti dijalog kako bi se pronašla rešenja za otvorena pitanja. U isto vreme, važnost očuvanja identiteta i kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori ostaje ključna tema, koja zahteva pažnju i podršku kako iz Zagreba, tako i iz Podgorice. Ovaj susret takođe naglašava potrebu za izgradnjom čvrstih i stabilnih odnosa, koji će doprineti sigurnosti i razvoju obe zemlje.
