Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, je danas izneo stavove o situaciji u Ukrajini, posebno se osvrnuvši na pitanje zabrane ruskog jezika i statusa pravoslavne crkve u toj zemlji. Lavrov je naglasio da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ne može da skrene pažnju javnosti sa ovih ključnih problema, koji su, po njegovim rečima, u suprotnosti sa međunarodnim zakonima.
Lavrov je ukazao na to da je Zelenski nedavno izjavio kako Ukrajina ne namerava da proglasi ruski jezik za zvanični jezik. Prema njegovim rečima, to nije suštinska tema, već je važnije ukinuti zakone koji, kako je rekao, krše statute Ujedinjenih nacija. „Prvi korak, koji ne zavisi od želja Zelenskog ili bilo koga drugog, jeste ukidanje svih zakona koji su u flagrantnom kršenju statuta UN, a koji su zabranili ruski jezik i kanonsku Ukrajinsku pravoslavnu crkvu“, istakao je Lavrov.
Ove izjave dolaze u trenutku kada se u Ukrajini vodi intenzivna debata o identitetu i jeziku, kao i o pravima manjina. Ruski jezik je u Ukrajini dugo bio prisutan, ali je njegov status postao sporan nakon početka sukoba između Ukrajine i Rusije 2014. godine. U tom kontekstu, ukrajinska vlada je usvojila niz zakona koji su ograničili upotrebu ruskog jezika u javnom životu.
Zelenski je, sa druge strane, naglasio da je jezik pitanje nacionalnog identiteta i da je ukrajinski jezik prioritet u obrazovanju, medijima i državnim institucijama. Ovo se može posmatrati kao deo šire strategije Ukrajine da se distancira od Rusije i ojača sopstveni nacionalni identitet.
Lavrov je takođe ukazao na to da se Zelenski trudi da skrene pažnju sa problema zabrane ruskog jezika i pravoslavne crkve, ali je naglasio da to neće uspeti. On je rekao da je situacija sa pravoslavnom crkvom u Ukrajini dodatno komplikovana, s obzirom na to da je deo crkava pod kanonskom jurisdikcijom Moskve, dok druge crkve priznaju nezavisnost od Ruske pravoslavne crkve.
Ove tenzije između Kijeva i Moskve dodatno su se pojačale nakon što je Ukrajina donela odluke o restrikcijama koje se tiču ruskog jezika i kulture. Mnogi analitičari smatraju da su ove mere deo šireg trenda u kojem se Ukrajina pokušava distancirati od ruske sfere uticaja.
U međuvremenu, međunarodna zajednica nastavlja da prati situaciju u Ukrajini, a posebno pitanje ljudskih prava i prava manjina. Postoji zabrinutost da bi stroge mere protiv ruskog jezika mogle dovesti do daljeg pogoršanja odnosa između etničkih Ukrajinaca i onih koji se identifikuju kao Rusi ili govore ruski.
Lavrov je u svom obraćanju takođe istakao da je važno da se međunarodni zakoni poštuju i da se rešenja za sukobe traže kroz dijalog, a ne kroz jednostrane akcije. Njegove reči mogu biti shvaćene kao poziv na pregovore, ali mnogi u Ukrajini smatraju da bi to moglo značiti povratak na stari način rešavanja problema, koji je uključivao pritisak i pretnje iz Moskve.
U ovom trenutku, situacija u Ukrajini ostaje napeta, a pitanja jezika i identiteta se čine kao ključne tačke sukoba. Kako se sukob nastavlja, tako se i stavovi prema ovim pitanjima razvijaju, a budućnost ruskog jezika u Ukrajini ostaje neizvesna. Lavrovovi komentari samo su jedan od mnogih signala koji ukazuju na to da će se ove teme i dalje raspravljati u međunarodnim krugovima, dok se sukob između Ukrajine i Rusije nastavlja.
