U Srbiji, proslava Svetog Nikole predstavlja značajan događaj koji okuplja mnoge porodice. Veliki broj ljudi slavi ovog sveca, dok druga polovina odlazi na slavu, gde često na trpezi zatiču ribu, posebno rečnu. Ribnjaci u zemlji, poput Ribnjaka „Sutjeska“ u blizini Sečnja, dobro su snabdeveni ribom uoči ovog praznika.
Ribnjak „Sutjeska“ je jedan od ključnih ribnjaka u Srbiji, a trenutno se u njemu odvija izlov raznih vrsta riba kao što su šaran, tolstolobik, amur, som i smuđ. Ovaj ribnjak plasira 80% svoje proizvodnje na domaće tržište i trenutno ima oko 600 tona ribe, pri čemu je šaran najtraženija vrsta. Cena kilograma šarana se kreće između 450 i 500 dinara u ribarnicama i trgovačkim lancima, dok se u ribnjaku može kupiti po ceni od 390 do 400 dinara.
Direktor Ribnjaka „Sutjeska“, Vidak Milošević, ističe da će biti dovoljno ribe do proleća, a cena se neće menjati ni nakon Svetog Nikole, kada se beleži najveća prodaja. Iako domaći ribnjaci imaju konkurenciju u uvoznoj ribi iz Hrvatske i Mađarske, koja je često jeftinija zbog državnih podsticaja, cena ribe u Srbiji ostaje stabilna već nekoliko godina. Razlog za to je i relativno niska potražnja, jer se riba kupuje samo nekoliko puta godišnje.
Milošević je ocenio ovu proizvodnu sezonu iznad očekivanja zbog količine ribe u ribnjaku i naglasio da bi deo ribe mogao ostati neprodat. Prošle godine, zbog prekomerne proizvodnje, morali su vratiti 80 tona ribe i dodatno je hraniti, što nije ekonomski isplativo.
Ribnjak „Sutjeska“ obuhvata površinu od 700 hektara i ima više od 50 bazena različitih veličina, kao i objekata za proizvodnju larvi i konzumne ribe. Ova firma zapošljava 25 radnika i proizvodi sopstvenu hranu za ribu, što predstavlja zaokružen proces proizvodnje. Ipak, Milošević naglašava potrebu za podsticajima domaćem ribarstvu i smanjenjem uvoza ribe, kako bi se Srbija prepoznala kao proizvođač, a ne kao uvoznik.
Predložio je da bi država trebala obezbediti podsticaje od 35 dinara po kilogramu prodate ribe, kako bi pomogla domaćim ribnjacima. Trenutno, podsticaji koji su ranije iznosili 10 dinara po kilogramu nisu isplaćeni već tri godine. Takođe, ribnjaci se suočavaju s problemom kormorana, koji predstavljaju pretnju za ribu, budući da su zaštićeni i teško ih je kontrolisati. Milošević ukazuje na to da se oko 3.000 kormorana svakodnevno nadleće nad ribnjakom, što dodatno otežava proizvodnju.
Uzimajući u obzir sve ove izazove, Ribnjak „Sutjeska“ ostaje važan deo ribarstva u Srbiji. Njihova proizvodnja ne samo da zadovoljava domaće tržište, već i doprinosi lokalnoj ekonomiji i zapošljavanju. Proslava Svetog Nikole, koja podrazumeva uživanje u ribi, ističe važnost ovog sektora i podseća nas na tradiciju koja se prenosi s generacije na generaciju.
Ribnjaci kao što je „Sutjeska“ igraju ključnu ulogu u očuvanju ove tradicije i obezbeđuju sveže i kvalitetne proizvode za domaće potrošače. U vreme kada se sve više govori o održivom razvoju i lokalnoj proizvodnji, ribnjaci će morati da se prilagode novim uslovima tržišta i potrebama potrošača, kako bi ostali konkurentni i relevantni.
