Američki predsednik Donald Tramp obavestio je više od 10 država o novim carinskim stopama koje će stupiti na snagu 1. avgusta, a među njima se nalazi i Srbija, kojoj će biti uvedene carine od 35 odsto. U pismu upućenom predsedniku Srbije, Aleksandru Vučiću, Tramp je naveo da bi ova carinska politika mogla da se promeni u zavisnosti od trgovinskih odnosa između SAD i Srbije. On je dodao da Beograd „nikada neće biti razočaran Sjedinjenim Američkim Državama“.
U pismu, Tramp je izrazio zahvalnost za postojeće trgovinske odnose i istakao da je važno da SAD nastave saradnju sa Srbijom, uprkos trgovinskom deficitu. „Ukoliko Srbija odluči da otvori svoja tržišta za SAD i eliminiše postojeće trgovinske barijere, razmotrićemo mogućnost izmene carinskih stopa“, napisao je Tramp. On je naglasio da trenutna carina od 35 odsto nije dovoljna da se eliminiše trgovinski deficit između dve zemlje.
Tramp je takođe istakao da se carina neće naplaćivati ukoliko srpske kompanije odluče da proizvode ili grade proizvode unutar Sjedinjenih Američkih Država. „Učinićemo sve što je moguće da proces dobijanja odobrenja bude brz i profesionalan“, poručio je Tramp. Ove carine će se naplaćivati na sve srpske proizvode koji budu poslati u SAD, a roba koja se pretovaruje kako bi se izbegle više carine bit će podložna tim višim stopama.
Tramp je pismo o novim carinama uputio i liderima više od 14 zemalja, uključujući Japan i Južnu Koreju, kojima je određena carina od 25 odsto. Slične carine su uvedene i za Maleziju, Kazahstan i Tunis, dok su Južnoj Africi i Bosni i Hercegovini uvedene carine od 30 odsto, a Indoneziji 32 odsto. Bangladešu je određena carina od 35 odsto, Kambodži i Tajlandu 36 odsto, dok su Laos i Mjanmar suočeni sa carinama od 40 odsto.
U svojim pismima, Tramp je upozorio zemlje na moguće recipročke poteze, naglašavajući da će SAD reagovati dodatnim carinama ukoliko dođe do takvih mera. On je ranije najavio osnovnu carinsku stopu od 10 odsto za većinu zemalja, uz dodatne carine koje mogu dostići i do 50 odsto. Međutim, došlo je do odlaganja primene novih tarifa do 9. jula, osim za one zemlje koje su već imale stopu od 10 odsto.
Sa novim datumom stupanja na snagu 1. avgusta, zemlje će imati dodatne tri nedelje za pripremu, ali će to takođe značiti produžen period neizvesnosti za uvoznike zbog nejasnoća oko primene novih tarifa. Trampova administracija naglašava potrebu za jačanjem američkih trgovinskih interesa dok se istovremeno nastoji izbeći trgovinski deficit sa partnerima.
Ova situacija stavlja Srbiju u izazovnu poziciju, s obzirom na to da se carine od 35 odsto mogu značajno odraziti na izvoz srpskih proizvoda u SAD. Srbijanski lideri će morati da razmotre strategije kako bi ublažili potencijalne negativne posledice ovih mera. U međuvremenu, očekuje se da će se trgovinski odnosi između Srbije i SAD razvijati u zavisnosti od budućih pregovora i dogovora.
U kontekstu globalne trgovinske klime, ovakve odluke i politike mogu imati dalekosežne posledice ne samo za Srbiju, već i za ostale zemlje koje su obuhvaćene novim carinskim stopama. Kako se približava 1. avgust, pažnja će biti usmerena na to kako će se ovi trgovinski odnosi dalje razvijati i kakav će odgovor biti na Trampove mere.