Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon nedavno je na društvenoj mreži X podelio svoje stavove o rezultatima poslednjeg popisa stanovništva u Crnoj Gori. Prema tim podacima, više od 43% građana Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, dok je oko 34% odabralo crnogorski jezik, koji je trenutno jedini službeni jezik prema Ustavu.
Gujon je istakao da je važno obratiti pažnju na ovu činjenicu, naglašavajući da ne može biti ignorisana u demokratskom društvu. On je ukazao na to da, uprkos tome što je srpski jezik prisutan kod više od polovinu stanovništva, on nije priznat kao službeni jezik. Gujon je smatrao da bi to trebalo da bude predmet ozbiljne diskusije.
U svom obraćanju, Gujon je takođe komentarisao dugogodišnju politiku koja je, kako tvrdi, potiskivala srpski jezik i identitet. On je naveo da je prethodni režim u Crnoj Gori koristio državne institucije za sistematsko potiskivanje srpskog jezika, čime je stvorena situacija u kojoj samo „ustavno priznati službeni jezik“ uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti.
Gujon je ukazao na to da je iskustvo Crne Gore pre 2020. godine pokazalo da „službena upotreba“ jezika nije dovoljna bez ustavne zaštite. Prema njegovim rečima, situacija u kojoj je srpski jezik potisnut dovela je do toga da se mora razmotriti inkluzivniji pristup u vezi sa jezičkim pravima. On je naglasio da bi ustavno priznanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravnog sa crnogorskim, predstavljalo uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori se već dugo vodi debata o jeziku i identitetu. Mnogi smatraju da su jezička i nacionalna pitanja usko povezana, te da bi priznavanje srpskog jezika kao službenog doprinelo stabilnosti i pomirenju među različitim etničkim grupama u zemlji. Gujonov apel na ravnopravnost jezika može se shvatiti kao pokušaj da se pokrene diskusija o potrebnim promenama u zakonodavstvu i društvenim normama.
Ova tema je posebno aktuelna s obzirom na to da su odnosi između različitih etničkih zajednica u Crnoj Gori često napeti. Istorijski gledano, jezik je bio jedan od ključnih faktora koji su oblikovali nacionalni identitet. U tom smislu, Gujonov stav o priznavanju srpskog jezika može biti viđen kao korak ka boljim odnosima među zajednicama.
Na kraju, Gujon je istakao da njihov stav nije isključiv, već inkluzivan, pozivajući na dijalog i razumevanje među svim građanima Crne Gore. Njegova izjava dolazi u vreme kada je potrebno raditi na izgradnji zajedništva i jačanju demokratije u zemlji, koja se suočava s brojnim izazovima.
U svetlu ovih događaja, debata o jeziku i identitetu u Crnoj Gori će nesumnjivo nastaviti da bude u fokusu javnosti, a Gujonovi komentari su samo deo šire diskusije o tome kako društvo može napredovati ka većem razumevanju i ravnopravnosti među svojim građanima.
