Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla na 4,6 odsto, najviša za osam meseci

Filip Janković avatar

ZAGREB – Stopa registrovane nezaposlenosti u Hrvatskoj porasla je u decembru 2025. godine sa novembarskih 4,5 odsto na 4,6 odsto, što predstavlja najviši nivo od aprila iste godine. Ovu informaciju je danas objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

U decembru je zabeležen i porast broja nezaposlenih osoba, koji je mesečno povećan za 1,9 odsto, što znači da je ukupan broj nezaposlenih dostigao 82.625. Ovaj broj predstavlja devetomesečni maksimum, što ukazuje na trend rasta nezaposlenosti u zemlji.

Kada se posmatraju samo žene, broj nezaposlenih je porastao za 1,6 odsto, a njihova stopa registrovane nezaposlenosti iznosi 5,2 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da se situacija na tržištu rada ne poboljšava, posebno kada su u pitanju žene, koje često nailaze na dodatne prepreke prilikom zapošljavanja.

Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj se istovremeno smanjio za jedan odsto, na 1,72 miliona. Ovaj pad može biti zabrinjavajući, s obzirom na to da ukupan broj radno sposobnih osoba koje učestvuju na tržištu rada blago pada za 0,9 odsto, na 1,8 miliona. Ovi podaci ukazuju na to da se i dalje suočavamo sa izazovima u zapošljavanju i privrednom rastu.

U okviru zaposlenosti u pravnim licima, broj zaposlenih se smanjio za jedan odsto. Najveći pad je zabeležen u sektorima smeštaja i ugostiteljstva, gde je zaposlenost pala za četiri odsto. Ovaj pad može biti rezultat smanjenog turističkog prometa, što je posebno važno za Hrvatsku koja se oslanja na turizam kao ključni deo svoje ekonomije.

Pored toga, pad broja radnika registrovan je u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu od 1,3 odsto, kao i u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji, gde je smanjenje takođe iznosilo 1,3 odsto i 1,2 odsto. Ovi sektori su tradicionalno predstavljali stubove hrvatske ekonomije, a njihovo smanjenje zaposlenosti može značiti dugoročne probleme za ekonomsku stabilnost zemlje.

Nasuprot ovim padovima, zabeležen je skroman rast zaposlenosti u sektoru informacionih i komunikacijskih tehnologija (IKT) od 0,1 odsto, kao i u zdravstvenim i socijalnim delatnostima, gde je rast iznosio 0,2 odsto. Ovi sektori pokazuju otpornost i potencijal za rast, te bi mogli igrati ključnu ulogu u budućem zapošljavanju i ekonomskom oporavku.

Na osnovu ovih izveštaja, jasno je da Hrvatska i dalje ima izazove u pogledu nezaposlenosti i zapošljavanja. Iako su neki sektori pokazali rast, ukupni trendovi ukazuju na potrebu za dodatnim merama i politikama koje bi mogle pomoći u smanjenju nezaposlenosti i jačanju tržišta rada.

Vlada i nadležni organi bi trebali razmotriti strategije koje će podsticati zapošljavanje, posebno u sektorima koji su pogođeni smanjenjem radne snage. Takođe, važno je raditi na povećanju obuke i obrazovanja radne snage kako bi se osiguralo da su radnici spremni za zahteve tržišta rada.

Sve ove mere su ključne za oporavak hrvatske ekonomije i poboljšanje kvaliteta života građana. U narednim mesecima, očekuje se da će se pratiti dalji razvoj situacije na tržištu rada i preduzeti odgovarajuće akcije kako bi se obezbedila stabilnost i rast.

U trenutnom ekonomskom okruženju, važno je ostati optimističan, ali i realan, kako bi se osiguralo da Hrvatska prevaziđe izazove i izgradi jaku i otpornu ekonomiju za budućnost.

Filip Janković avatar