Stočari traže da es dozvoli kopanje bunara u Vojvodini

Slobodan Perić avatar

Na području AP Vojvodine suočavaju se sa ozbiljnim problemom nedostatka bunara, s obzirom na to da je potrebno još 60 bunara kako bi se mogla napojiti sva stoka koja se tu nalazi. Prema podacima uzgajivača, u Vojvodini se trenutno nalazi oko 29.000 grla različitih kategorija tovnih rasa. Ova situacija stvara pritisak na stočare da smanje broj grla, jer nemaju adekvatne uslove za napajanje stoke tokom ispaše, kako piše Dnevnik.

Zbog nedostatka vode, stočari su primorani da svoja goveda, ovce i koze drže na ispaši samo nekoliko sati dnevno, umesto da ih puste cele dane. Aleksandar Radojević, jedan od stočara iz Kovina, izjavio je da vodu obezbeđuje putem cisterni. On ističe da su svi vodotokovi u okolini Kovina suvi, a slična situacija se dešava i u drugim delovima Vojvodine, što se može pripisati sve učestalijim sušnim godinama koje predstavljaju sve veći problem za stočare.

U praksi, neki stočari su primorani da svoja goveda i ovce vode pet do šest kilometara do prve dostupne vode. Radojević naglašava da je potrebno doneti izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu kako bi im se omogućilo da buše bunare na pašnjacima za potrebe napajanja stoke. On je spreman da na sopstveni trošak iskopava bunare, ali im je za to potrebno odobrenje.

Stočari iz Vojvodine apeluju na nadležne da dopune postojeći zakon dodavanjem odredbi koje bi omogućile bušenje bunara na pašnjacima. Ova inicijativa se pojavila u svetlu najava ministra poljoprivrede Dragana Glamočića o unapređenju stočarstva kroz pašnjačko govedarstvo, a formirana je i radna grupa koja uključuje predstavnike ministarstva, stočara i Uprave za veterinu.

Najveće potrebe za bunarima su evidentne u Banatu i delu Bačke, posebno u Potisju. Magda Čekeč iz Tršnjevca ukazuje na to da u okolini Kanjiže zbog velike suše iz prošle godine više nema vode na pašnjacima, te da stoku napajaju iz cisterni. Ona takođe ističe da opština ne ulaže u pašnjake, a da bi trebala da pruži pomoć u obezbeđivanju vode na tim područjima, s obzirom na to da ih izdaje i ubira prihod od njih.

Jedan od predloga Čekeč je da se oduzme korišćenje pašnjaka onima koji ih koriste, a nemaju stoku, i da se zabrani preoravanje, što je čest slučaj u Vojvodini. U nekim atarima, gde su lovišta, udruženja lovaca su pokrenula bušenje bunara, čime se obezbeđuje voda i za stoku i za divljač.

U selu Sanad, koje pripada opštini Čoka, uspostavljena je stabilna opskrba strujom i vodom, što omogućava održavanje postojećih bara u rezervatu prirode. Ipak, više od 100 hektara pašnjaka u blizini je pretvoreno u oranicu, što dodatno otežava situaciju za stočare. Oni predlažu i da se regulativa dopuni dozvolom za podizanje privremenog smeštaja za čobane na pašnjacima, kako bi se zaštitili od vrućine, s obzirom na to da ne postoji dovoljno senke na svim pašnjacima.

U blizini Kanjiže, poznate po stočarstvu, stočari se suočavaju sa istim problemima, a dodatno ih muči i to što plaćaju naknade za korišćenje pašnjaka, dok u drugim lokalnim samoupravama to nije obavezno. Ova situacija naglašava hitnu potrebu za promenama u regulativi i poboljšanjima infrastrukture koja bi podržala stočarstvo u ovom regionu.

Slobodan Perić avatar