BERLIN – Starosna granica za odlazak u penziju u Nemačkoj će morati da se poveća sa sadašnjih 67 na 70 godina, izjavio je lider poslaničkog kluba CDU/CSU Jens Špan. Ova izjava dolazi u trenutku kada se u Nemačkoj sve više raspravlja o reformama penzionog sistema, s obzirom na demografske izmene i rastući broj starijih građana.
Špan je gostovao u emisiji „Majšberger“ na javnom servisu ARD, gde je izneo svoje viđenje trenutne situacije u vezi sa penzijama. On je naglasio da će trenutni sistem penzionisanja sa 67 godina biti u potpunosti uveden do 2030/31. godine. Međutim, ukazao je na to da se tu ne završava proces reformi, već da je neophodno produžiti radni vek usled povećanja životnog veka građana.
„Ako želimo da očuvamo obim socijalnih davanja bez prevelikog opterećenja budućih generacija, moraćemo duže da radimo“, dodao je Špan, podvlačeći potrebu za prilagođavanjem trenutnog sistema realnosti demografskih promena. Ova izjava izazvala je brojne reakcije u javnosti, posebno među radnicima i penzionerima koji se suočavaju sa izazovima vezanim za finansijsku sigurnost u starijem uzrastu.
U poslednjim decenijama, Nemačka se suočava s problemima starenja populacije, što je dovelo do smanjenja broja radne snage i povećanja pritiska na penzioni sistem. Prema nekim procenama, do 2030. godine, svaki četvrti građanin Nemačke biće stariji od 65 godina. Ove demografske promene zahtevaju hitne reforme kako bi se osiguralo da penzioni sistem ostane održiv.
Povećanje starosne granice za odlazak u penziju na 70 godina nije nova ideja. Mnogi stručnjaci i ekonomski analitičari već godinama upozoravaju na potrebu za reformama penzionog sistema, a slični koraci su već preduzeti u drugim evropskim zemljama. U Francuskoj, na primer, starosna granica za penziju je već povećana, a i druge zemlje razmatraju slične mere.
Špan se takođe osvrnuo na potrebu za dodatnim merama kako bi se olakšao prelazak na duži radni vek. Predložio je uvođenje fleksibilnijih radnih aranžmana, koji bi omogućili starijim radnicima da lakše prilagode svoje radne obaveze i smanje opterećenje. Takođe, naglasio je važnost obrazovanja i prekvalifikacije radnika kako bi ostali konkurentni na tržištu rada.
Reforme penzionog sistema izazvale su rasprave i u političkim krugovima. Dok neki podržavaju ideju o povećanju starosne granice, drugi upozoravaju da bi to moglo dodatno opteretiti radnike koji se već suočavaju sa izazovima u pronalaženju posla u starijem uzrastu. Mnogi se pitaju kako će se ove promene odraziti na kvalitet života starijih građana, kao i na njihovu finansijsku sigurnost.
U međuvremenu, sindikati i organizacije za zaštitu prava radnika upozoravaju na rizike povezane s ovom politikom. Oni pozivaju vladu da razmotri alternativne pristupe, kao što su povećanje doprinosa za penzije ili jačanje socijalne zaštite, kako bi se osiguralo da stariji radnici imaju pristup dostojanstvenim penzijama.
Dok se rasprava nastavlja, jasno je da će tema penzionog sistema ostati u fokusu u narednim godinama, a reforme će biti neophodne kako bi se osiguralo da penzioni sistem u Nemačkoj ostane održiv i pravedan za sve generacije. Sa sve većim brojem starijih građana, društvo će morati da pronađe ravnotežu između potreba radnika i potreba penzionog sistema, kako bi se osigurala sigurnost i blagostanje svih.
