Država Srbija izražava optimizam u vezi sa prodajom Naftne industrije Srbije (NIS) nakon što je dobijen produžetak operativne licence do 20. marta 2025. godine. Urednica portala Energija Balkana, Jelica Putniković, istakla je ovo na televiziji Tanjug, naglašavajući značaj ovog produžetka za buduće korake u procesu privatizacije.
Putniković je podsetila na raniju odluku donetu u januaru koja se odnosi na produženje uredbe o ograničenju cena derivata do 24. marta. Ova uredba ima važnu ulogu u stabilizaciji tržišta i zaštiti potrošača, a istovremeno postavlja okvir za završetak transakcije oko NIS-a, koja bi trebala biti obavljena do navedenog datuma.
Prema rečima Putniković, optimizam države dolazi iz očekivanja da će pregovori sa potencijalnim kupcima, kao što su Gasprom, Gasprom njeft i MOL, završiti pozitivno. Ona smatra da je nedostatak javne rasprave o tim pregovorima znak poslovne promišljenosti i strategije, jer se ozbiljna pregovaranja često ne iznose u javnost dok se ne postignu konkretni dogovori.
Putniković je naglasila značaj NIS-a kao ključnog igrača na tržištu energetike u Srbiji i regionu. Ova kompanija ne samo da obezbeđuje energente za domaće tržište, već i ima značajan uticaj na ekonomiju i zapošljavanje u zemlji. U tom smislu, prodaja NIS-a predstavlja važan korak ka modernizaciji i unapređenju energetskog sektora.
Osim toga, ona je ukazala na to da je trenutna situacija na tržištu energenata prilično kompleksna. Globalni trendovi, uključujući promene u potražnji i snabdevanju energentima, kao i geopolitička kretanja, direktno utiču na pregovaračke pozicije svih strana uključenih u transakciju.
Putniković je takođe istakla da bi eventualni dogovor mogao doneti brojne prednosti za Srbiju. Pored povećanja investicija, mogla bi se očekivati i bolja tehnologija i znanje, što bi doprinelo daljem razvoju energetskog sektora. Ovo bi moglo rezultirati i smanjenjem cena energenata na domaćem tržištu, što bi direktno koristilo potrošačima.
U međuvremenu, pitanje energetske nezavisnosti Srbije ostaje u fokusu. Strateški ciljevi države obuhvataju diversifikaciju izvora energenata i smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača. Ovaj proces nije lak, ali je neophodan za održivu budućnost energetskog sektora.
Putniković je ukazala na to da je važno da Srbija nastavi sa jačanjem svojih pregovaračkih kapaciteta i da se pripremi za sve moguće scenarije. Kako bi se osigurala maksimalna korist od prodaje NIS-a, država će morati da bude proaktivna i strateški orijentisana.
U zaključku, optimizam Srbije u vezi sa prodajom NIS-a može se smatrati pozitivnim signalom za tržište. Iako postoje izazovi na putu do realizacije ove transakcije, potencijalne koristi su velike. Ova situacija može doneti nove investicije, unapređenje tehnologije i stabilizaciju tržišta energenata, što bi u konačnici moglo doprineti jačanju srpske ekonomije.
S obzirom na dinamičnost tržišta i globalne trendove, biće zanimljivo pratiti kako će se situacija dalje razvijati i kakve će konačne odluke biti donete u vezi sa NIS-om i njegovom budućnošću u okviru srpskog energetskog sektora.
