Sjedinjene Američke Države su najavile uvođenje visokih carina na italijansku pastu, što može imati ozbiljne posledice po jedan od najvažnijih sektora italijanskog izvoza. Od 1. januara 2026. godine, carina na pastu iz Italije biće povećana na 107 odsto, što predstavlja značajan porast u odnosu na postojeću carinu od 15 odsto.
Ova odluka američke administracije rezultat je optužbi za damping protiv nekih italijanskih proizvođača paste, poput „La Molisana“ i „Garofalo“. Ove kompanije su već bile predmet istrage Ministarstva trgovine SAD, prema informacijama koje prenosi italijanski list „Sole“. U okviru tih istraga, američke vlasti redovno analiziraju tržišne prakse stranih proizvođača, često na zahtev domaćih proizvođača koji traže zaštitu od konkurencije.
Damping se obično definiše kao prodaja proizvoda po cijenama nižim od tržišnih, što može stvoriti nelojalnu konkurenciju. U ovom slučaju, američki proizvođači paste su izrazili zabrinutost da bi niske cene italijanske paste mogle ugroziti njihove poslovne interese. S obzirom na to, američka administracija je odlučila da poveća carine kako bi zaštitila svoje domaće proizvođače.
Uprkos tome što su slične istrage postale uobičajene, dodatne carine do sada su retko prelazile dva odsto. Ova drastična povećanja carina mogla bi značajno da utiču na italijanski izvoz, s obzirom na to da je pasta jedan od ključnih proizvoda koji Italija izvozi širom sveta. Italijanska pasta uživa veliku popularnost, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, već i na globalnom nivou.
Proizvođači paste u Italiji izrazili su zabrinutost zbog ove najave. Mnogi od njih upozoravaju da bi ovakve carine mogle dovesti do povećanja cena, što bi na kraju moglo smanjiti potražnju za italijanskom pastom na američkom tržištu. Osim toga, moguće je i da će se neki potrošači okrenuti alternativnim proizvodima ili domaćim proizvođačima, što bi dodatno oslabilo poziciju italijanske paste na tržištu.
Italijanska vlada takođe je reagovala na ovu najavu, naglašavajući da će se boriti protiv ovih carina i pokušati da zaštiti interese svojih proizvođača. U nekim slučajevima, vlada može da interveniše na međunarodnom nivou, tražeći podršku od drugih zemalja ili organizacija poput Svetske trgovinske organizacije (WTO).
Analitičari smatraju da bi povećanje carina moglo dovesti do trgovinskih tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Italije, a moguće su i reperkusije na širem planu, sa obzirom na to da se ovakve mere često koriste kao alat za pregovaranje u trgovinskim odnosima. U tom smislu, ova situacija može biti i test za sposobnost italijanske vlade da zaštiti svoje ekonomijske interese u globalizovanom svetu.
U svetlu ovih događaja, mnogi se pitaju koje će biti dugoročne posledice ovih carina na italijanski sektor hrane, kao i na američko tržište. Ukoliko se carine uvedu, može doći do promene u obrascima potrošnje i trgovine, što bi na kraju moglo uticati na cene i dostupnost proizvoda na tržištu.
S obzirom na to koliko je pasta važan deo italijanske kulture i ekonomije, i koliko je popularna širom sveta, ova situacija bi mogla izazvati šire debate o trgovinskim politikama i njihovom uticaju na globalne lanac snabdevanja. U narednim mesecima, pažnja će se fokusirati na razvoj situacije i moguće reakcije kako američkih, tako i italijanskih vlasti na ovu najavu.
