Rast proizvođačkih cena u Hrvatskoj ubrzan u junu na 1,4 odsto

Filip Janković avatar

ZAGREB – Proizvođačke cene u Hrvatskoj su u junu 2023. godine zabeležile porast od 1,4 odsto na godišnjem nivou, što predstavlja ubrzanje u odnosu na stopu od 1,2 odsto iz maja. Ova stopa predstavlja i najvišu vrednost od avgusta 2023. godine, prema podacima koje je objavio hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS).

Porast cena u junu se može delimično objasniti povećanjem cena kapitalnih dobara, koje su porasle za 2,8 odsto u odnosu na jun prethodne godine, što je ubrzanje s obzirom na majskih 2,5 odsto. Očekivanja stručnjaka su da će se ovaj trend nastaviti, s obzirom na to da su cene energije takođe zabeležile rast od 0,9 odsto, što predstavlja značajan preokret u odnosu na pad od 0,4 odsto u maju.

Cene netrajnih potrošačkih dobara, koje obuhvataju proizvode koji se brzo troše, porasle su za 1,4 odsto na godišnjem nivou. S druge strane, cene intermedijarnih proizvoda, koji se koriste u proizvodnji, porasle su za 1,5 odsto, iako su u oba slučaja zabeležili sporiji tempo rasta nego u maju. Na kraju, cene trajnih potrošačkih dobara su zabeležile blagi pad od 0,1 odsto.

Ove promene u proizvođačkim cenama ukazuju na moguće izazove sa kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo, posebno u svetlu globalnih ekonomskih pritisaka i inflacionih pritisaka koji su prisutni širom Evrope. Analitičari ističu da bi rast cena mogao uticati na potrošačku potražnju, koja se već suočava sa smanjenjem kupovne moći građana.

S obzirom na trenutne ekonomske trendove, vlasti u Hrvatskoj bi mogle razmotriti dodatne mere kako bi ublažile uticaj rasta cena na domaće stanovništvo. Mnogi se pitaju da li će Hrvatska, koja je u 2023. godini ušla u euro zonu, doživeti dodatne promene u strukturi cena kao rezultat usklađivanja s evrom.

Iako su neki sektori beležili rast, postoje i signali da se tržište suočava sa izazovima. Na primer, sektor građevinarstva, koji se tradicionalno oslanja na kapitalna dobra, mogao bi biti pogođen rastom cena materijala, što bi moglo usporiti tempo izgradnje i investicija.

U svetlu ovih informacija, važno je pratiti kako će se situacija razvijati u narednim mesecima. Ekonomisti će pažljivo posmatrati makroekonomske pokazatelje, uključujući inflaciju i zaposlenost, kako bi bolje razumeli dugoročne posledice trenutnih cena na hrvatsku ekonomiju.

U međuvremenu, potrošači će se suočiti s izazovima, s obzirom na to da rast cena može dovesti do povećanja troškova života. Mnogi domaćinstva će možda morati da prilagode svoje budžete kako bi se nosili s rastućim troškovima osnovnih potrepština.

S obzirom na to da Hrvatska nastavlja da se prilagođava novim ekonomskim realnostima, važno je da vlasti i institucije pruže podršku građanima i preduzećima u suočavanju s ovim izazovima. U tom smislu, javna politika bi mogla igrati ključnu ulogu u stabilizaciji tržišta i očuvanju ekonomske stabilnosti.

Na kraju, hrvatski DZS će nastaviti da prati trendove u proizvodnim cenama i pružaće redovne izveštaje kako bi se osigurala transparentnost i informisanost javnosti. Očekuje se da će sledeći izveštaji doneti dodatne uvide u stanje ekonomije i pomoći u formiranju politika koje će imati za cilj stabilizaciju i rast.

Filip Janković avatar