Ibrahimović i Radman su se sastali u Kotoru, gde je crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović izrazio svoju sreću zbog podrške Hrvatske Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji. Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman potvrdio je ovu podršku, ali je istovremeno izneo zahtev za vraćanje „otete imovine“ više od 50 hrvatskih državljana u Crnoj Gori.
Ministar Ibrahimović je naglasio da se radi o imovini koja je oduzeta i da njeni vlasnici trenutno ne mogu da je uknjiže u katastar opštine Mrčevac. Ovo pitanje je već nekoliko puta razmatrano od strane različitih sudova, uključujući opštinski sud u Kotoru, koji je presudio u korist vlasnika, kao i Viši sud u Podgorici i Upravni sud. Ibrahimović je istakao da je jedno vreme započelo upisivanje te imovine, ali je proces obustavljen zbog nedostatka volje da se sprovede pravosudna odluka.
Grlić Radman je izrazio nadu u napredak saradnje između dve vlade i pravosudnih organa kako bi se rešila ova i druga otvorena pitanja. Takođe je skrenuo pažnju na važnost zaštite manjinskih prava, naglašavajući da su i porodice Tripković i Dabinović pogođene istim problemom otete imovine. On je ukazao na to da je u interesu svih da se ovo pitanje reši, jer je privatna imovina neotuđiva.
Hrvatski ministar je zahvalio Vladi Crne Gore na odluci da se Hrvatski dom u Donjoj Lastvi kod Tivta preda u vlasništvo Vladi Hrvatske, odnosno Hrvatskom nacionalnom veću. Ova odluka je dobar korak ka jačanju bilateralnih odnosa između dve zemlje.
Ibrahimović je naglasio da su u Crnoj Gori svesni svojih obaveza prema Hrvatskoj i poručio da mlađe generacije u obe zemlje moraju da se oslobode tereta prošlosti. On je odbacio skeptike koji tvrde da Hrvatska ne podržava Crnu Goru, naglašavajući da će ova podrška biti još jača na putu ka EU.
Kao dodatak ovom sastanku, premijer Hrvatske Andrej Plenković je ranije poručio da očekuje dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa otvorenim bilateralnim pitanjima, koja uključuju i traženje nestalih osoba, obeštećenje hrvatskih logoraša i pitanje školskog broda „Jadran“.
Ovaj susret i iznesene teme ukazuju na to da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske u stalnom razvoju, uz obostranu želju za rešavanjem otvorenih pitanja i jačanjem saradnje. Obe strane su svesne da je jak međusobni dijalog ključ za budućnost i stabilnost u regionu.
Osim toga, važnost rešavanja pitanja imovine i prava manjina je od suštinskog značaja za socijalnu koheziju i pomirenje među različitim etničkim grupama u Crnoj Gori. Ovaj proces zahteva strpljenje i posvećenost, ali uz podršku međunarodnih partnera, kao što je Hrvatska, moguće je postići napredak.
Na kraju, saradnja između Crne Gore i Hrvatske može biti uzor drugim zemljama u regionu kako se može prevazići prošlost i raditi ka zajedničkoj budućnosti. Ovaj sastanak je pokazatelj da su i Crna Gora i Hrvatska spremne da rade zajedno u cilju postizanja stabilnosti i prosperiteta za sve građane.
