Puževi iz Srbije na jelovnicima elitnih restorana

Slobodan Perić avatar

Dok većina ljudi u proleće priprema kišobrane, iskusni sakupljači puževa smatraju to znakom za akciju i kreću ka prirodi. Prolećne kiše natapaju livade i pašnjake u Čačku, čime se otvara sezona sakupljanja ovih sluzavih stvorenja. Kiša donosi život u prirodu, a puževi izlaze iz svojih skrovišta, što predstavlja priliku za sakupljače da dođu do ovog prirodnog bogatstva.

U Čačku i okolini, otkupna mesta su spremna za prijem puževa, a trenutna cena iznosi 80 dinara po kilogramu. Iskusni sakupljači ističu da je, nakon obilnih kiša, moguće sakupiti i nekoliko desetina kilograma puževa u samo nekoliko sati. Međutim, postoji važan uslov za očuvanje kvaliteta: puževi moraju biti dostavljeni na otkupno mesto istog dana kada su sakupljeni, najkasnije sutradan pre podne. U suprotnom, „ulov“ gubi na težini, a pod neprikladnim uslovima može doći i do uginuća.

Malo ko od sakupljača zna da puževi prikupljeni na čačanskim livadama završavaju na tanjirima najelitnijih restorana širom Evrope, posebno u Francuskoj, Italiji i Grčkoj. Srbija je jedan od značajnijih izvoznika šumskog i vinogradarskog puža, a nakon otkupa, puževi se čiste, sterilišu, zamrzavaju ili konzerviraju. U Evropi, puževi se smatraju vrhunskim delikatesom bogatim proteinima i siromašnim mastima, dok se njihove kućice često koriste za serviranje specijaliteta.

Stariji meštani se sećaju vremena kada je otkup puževa bio mnogo masovniji, a čitave porodice provodile su dane sakupljajući ih. Danas je to manje rasprostranjeno, ali potražnja na inostranom tržištu ostaje stabilna. Sakupljanje puževa u Srbiji regulisano je zakonom, jer je ova vrsta zaštićena radi očuvanja biodiverziteta. Sezona sakupljanja obično traje od 1. juna do 1. oktobra, ali resorno ministarstvo svake godine donosi precizne kvote i termine.

Prema zakonodavstvu, strogo je zabranjeno prikupljanje jedinki koje nisu dostigle određenu veličinu, koja je najčešće prečnik kućice od tri centimetra. Ove mere imaju za cilj očuvanje populacije puževa i njihovo održavanje u prirodi, kao i očuvanje biodiverziteta.

Uprkos tome što je sakupljanje puževa u Srbiji regulisano, mnogi sakupljači i dalje pronalaze načine da se bave ovim poslom. Njihovo iskustvo i ljubav prema prirodi često ih vode na livade, gde provode sate tražeći ove sluzave poslastice. Ovaj vid sakupljanja nije samo izvor dodatnog prihoda, već i način povezivanja sa prirodom i uživanja u njenim čarima.

Sakupljanje puževa predstavlja deo tradicije u nekim delovima Srbije, a mnogi sakupljači imaju svoje tajne lokacije gde se puževi najčešće nalaze. U svakom slučaju, proleće donosi priliku za povratak prirodi i uživanje u blagodatima koje ona pruža.

S obzirom na sve veći interes za ekološku i održivu poljoprivredu, može se očekivati i dalji rast potražnje za puževima u budućnosti. S obzirom na to da su puževi delikatesa u restoranima, njihova sakupljanje može postati sve popularnije među lokalnim zajednicama. U svakom slučaju, sakupljanje puževa ostaje zanimljivo i unosno zanimanje koje je u skladu s prirodom i njenim ciklusima.

Slobodan Perić avatar