U nedelju, 18. maja, Hrvatska će biti domaćin prvog kruga lokalnih izbora koji će se održati na svim nivoima vlasti. Prema podacima Državne izborne komisije, na ovim izborima učestvovaće 31.082 kandidata, što predstavlja smanjenje od skoro 7.800 kandidata u odnosu na prethodne lokalne izbore pre četiri godine. Zanimljivo je da je prijavljeno više muških kandidata nego ženskih, a prosečna starost kandidata iznosi 47 godina. Najstariji kandidat ima čak 96 godina.
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), koja je trenutno vodeća stranka u zemlji, suočava se s izazovima jer ne upravlja sa sedam jakih županija, uključujući Zagrebačku, Istarsku, Primorsko-goransku, Međimursku, Krapinsko-zagorsku, Šibensko-kninsku i Koprivničko-križevačku. HDZ je na vlasti samo u dva županijska središta – Šibeniku i Krapini, što ukazuje na moguće promene u političkoj dinamici.
Mediji u Hrvatskoj izveštavaju da će ovi lokalni izbori ostati upamćeni po povratku nekih političara koji su bili zaboravljeni, a koji su se povukli iz političkog života na duži period. Ove „povratnike“ karakterišu nekadašnja istaknuta mesta u političkom životu zemlje, a među njima su i imena kao što su Branimir Glavaš, Željko Kerum, Zoran Vinković, Davor Bernardić i Josipa Pleslić (bivša Rimac).
Branimir Glavaš je posebno zanimljiv slučaj. Ovaj političar, koji je bio član HDZ-a i osnivač Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević, odlučio je da se kandiduje za župana osječko-baranjske županije, mesto na kojem je ranije bio na važnoj poziciji. Glavaš je poznat po tome što se već godinama suočava s optužbama za ratne zločine, a prvostepenom presudom osuđen je na sedam godina zatvora. Njegove ambicije da se vrati u politiku izazivaju brojne komentare i sumnje o budućnosti političkog pejzaža u Hrvatskoj.
Politički analitičar Žarko Puhovski komentarisao je ovu situaciju, naglašavajući da povratak starih lica ukazuje na to da se u zemlji u suštini ništa ne menja na bolje, što je loša vest za građane. On smatra da bi kandidature osoba protiv kojih su potvrđene optužnice ili postoji osnovana sumnja za krivična dela trebale biti automatski diskvalifikovane. „Politički gledano, ne bi se smele dozvoliti kandidature nikome protiv koga je potvrđena optužnica ili postoji osnovana sumnja policije i DORH-a za postojanje nekog krivičnog dela“, rekao je Puhovski.
Prema njegovim rečima, DORH ne bi trebao pokretati nove postupke mesec dana pre izbora kako se ne bi mešao u izborni proces, osim u slučajevima ozbiljnih krivičnih dela. Puhovski ističe da je važno da birači budu svesni onih koji se kandiduju i da je neophodno postaviti jasne smernice kako bi se osiguralo da izbori budu fer i transparentni.
Ovi lokalni izbori u Hrvatskoj biće prilika za građane da izraze svoje mišljenje o trenutnim političkim liderima i njihovim programima, ali i da se suoče s povratnicima iz prošlosti koji žele ponovo da se uključe u politički život. Kako se bliži dan izbora, očekuje se da će se pojaviti još više informacija o kandidatima, njihovim planovima i mogućim uticajima na hrvatsku politiku.
U svakom slučaju, ovi lokalni izbori predstavljaju važan trenutak za Hrvatsku, a rezultati će oblikovati budućnost lokalne vlasti i političkog pejzaža u zemlji. Birači će imati priliku da biraju između novih lica i starih poznanika, čime će se postaviti temelji za naredne političke izazove.
