Požnjeveno oko 25 odsto pšenice

Slobodan Perić avatar

Iako je sinoć konačno pala kiša, velika suša koja traje poslednjih mesec dana ima značajan uticaj na prinose pojedinih ratarskih kultura. Na kvalitet i prinose pšenice suša nije mnogo uticala, ali stručnjaci Poljoprivredno savetodavne i stručne službe u Jagodini savetuju da žetvu treba što pre završiti. Do sada je požnjeveno oko 25 odsto pšenice.

Prema rečima Milanke Miladinović, savetodavca za ratarstvo u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi Jagodina, poljoprivrednici su uglavnom zadovoljni prinosom pšenice, koji se kreće od 5,5 do 6 tona po hektaru. Ipak, postoje i parcele koje su pretrpele oštećenja usled grada, gde su prinosi nešto niži. Ova situacija ukazuje na to da su uslovi za žetvu pšenice relativno povoljni, iako su visoke temperature i nedostatak padavina uticali na druge useve.

Pored pšenice, stručnjaci se fokusiraju i na ovsen i ječam. Na nekim parcelama došlo je do poleganja ovsenih i ječmenih stabljika zbog većih količina padavina u aprilu. Međutim, situacija se drastično razlikuje kada je u pitanju kukuruz. U ovom trenutku, kukuruz ulazi u fazu formiranja ploda, a nedostatak vlage u zemljištu može ozbiljno uticati na oplodnju. Ukoliko visoke temperature potraju, a padavine izostanu, prinosi kukuruza će biti daleko ispod proseka.

Miladinović ukazuje na to da kukuruz trpi zbog trenutnog stanja u zemljištu. „Kukuruz je taj koji će možda snositi sve posledice ovako visokih temperatura. Nema dovoljno vlage u zemljištu, što će se odraziti i na visinu prinosa,“ zaključuje Miladinović. Ova izjava naglašava važnost vode za razvoj biljaka, posebno u ključnim fazama rasta.

U međuvremenu, padavine koje su pale sinoć mogle bi doneti olakšanje za poljoprivrednike, ali stručnjaci upozoravaju da će biti potrebno više od jedne kiše da se nadoknadi nedostatak vlage koji je nastao tokom sušnog perioda. Poljoprivrednici su svesni da vreme igra ključnu ulogu u njihovim uslovima rada, te su pripremili strategije kako bi se nosili sa izazovima koje donosi klima.

Pored fizičkih posledica, suša ima i ekonomske posledice. Smanjeni prinosi mogu uticati na tržišne cene, a poljoprivrednici se boje da bi mogli biti primorani da povećaju cene svojih proizvoda kako bi pokrili troškove. Takođe, moguće je smanjenje ponude na tržištu što bi dodatno moglo da utiče na inflaciju i kupovnu moć potrošača.

U ovoj situaciji, poljoprivrednici se oslanjaju na savete stručnjaka i pokušavaju da maksimalno iskoriste resurse koje imaju. Pravilno upravljanje vodnim resursima i primena modernih tehnika navodnjavanja postaju sve važnije za očuvanje prinosa u ovakvim klimatskim uslovima. Takođe, istraživanja o otpornijim sortama biljaka koje bolje podnose sušu postaju prioritet za mnoge poljoprivredne institucije.

Na kraju, važno je napomenuti da su poljoprivrednici u Jagodini i okolini suočeni sa izazovom koji zahteva prilagođavanje i inovativna rešenja. Dok se nadamo da će kiša koja je pala doneti olakšanje, poljoprivredna zajednica se priprema za moguće buduće izazove kako bi osigurala stabilnost svojih prinosa i ekonomsku održivost.

Slobodan Perić avatar