Poljska je nedavno postala predmet pažnje zbog unutrašnjih političkih sukoba koji su doveli u pitanje njen status kao jednog od ključnih igrača u evropskoj spoljnoj politici. Prema izveštaju „Politica“, boravak Poljske na vrhu evropske spoljne politike trajao je samo godinu i po, a sada je doveden u pitanje zbog otvorenog političkog sukoba između predsednika Karola Navrockog i premijera Donalda Tuska.
Poljska nije prisustvovala kriznom sastanku u Beloj kući, na kojem su se okupili vodeći evropski lideri kako bi pružili podršku ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom u suočavanju s pretnjama Donalda Trampa. Ovaj izostanak može značiti gubitak uticaja Poljske na ključne evropske odluke u trenutku kada je podrška Ukrajini od suštinskog značaja.
Pokušaji oživljavanja Vajmarskog trougla, koji bi uključivao Poljsku, Nemačku i Francusku, polako gube na značaju. Pariz i Berlin su zategli svoje odnose bez Poljske, a unutrašnje političke borbe oko ukrajinskih izbeglica dodatno potkopavaju status Poljske kao jednog od najvažnijih saveznika Kijeva.
Sukob između predsednika i premijera biće posebno vidljiv u sredu, kada će novoizabrani desničarski predsednik Karol Navrocki posetiti Belu kuću. Očekuje se da će se sastati sa svojim političkim saveznikom, Trampom, koji je javno podržao njegovu kampanju tokom poljskih predsedničkih izbora ranije ove godine. Međutim, ova poseta se pretvara u borbu za moć između dvojice političara čija netrpeljivost nije prikrivena.
Premijer Tusk je izrazio nezadovoljstvo zbog ove posete, ukazujući na to da prema poljskom Ustavu, spoljnu politiku postavlja vlada na čijem je čelu premijer. On je Navrockom poslao pismo u kojem ga podseća na pravila igre u spoljnoj politici. „Verovatno će biti potrebno malo vremena da predsednički kabinet shvati pravila igre i posledice ustavnih odredbi. Strpljivo ću im objasniti i informisati ih kako bi takva saradnja trebalo da izgleda“, poručio je Tusk.
Navrocki je reagovao s prezirom na uputstva koja je dobio od Ministarstva spoljnih poslova u vezi sa ciljevima posete SAD. Njegov portparol, Rafal Leskievic, nazvao je ta uputstva „šalom“ odštampanim na jednom listu papira. Ministarstvo spoljnih poslova je uzvratilo da je to „zapravo stav poljske vlade, koji je po svojoj prirodi sažet“.
Radoslav Fogiel, poslanik stranke Pravo i pravda (PiS) koja podržava Navrockog, izjavio je da pristup vlade smanjuje ulogu predsednika na nivo portparola. „Zemlju predstavljati znači mnogo više. Predsednik, kao predstavnik države, ne može biti ograničen na ulogu portparola vlade“, dodao je Fogiel.
Iako je predsednik Navrocki sada na vlasti, Tusk i dalje pokušava da zadrži kontrolu nad spoljnom politikom. Portparol Ministarstva spoljnih poslova Pavel Vronski izjavio je da „predsednik predstavlja Poljsku, ali iznosi stav države, a to je stav vlade“. On je naglasio da „ne mogu postojati dve spoljne politike za jednu državu“.
Ovaj sukob između predsednika i premijera deo je šire borbe za vlast u Poljskoj. Tusk vodi centrističku koaliciju koja je došla na vlast u decembru 2023. godine, smenjujući vladu PiS-a koja je vladala osam godina. Navrockijeva pobeda u junu, uz Trampov povratak u Belu kuću, dodatno je poremetila Tuskove nade da Poljsku vrati u glavni tok EU.
S obzirom na trenutnu političku situaciju, Poljska se suočava s izazovima koji bi mogli uticati na njen status u evropskoj politici i njen odnos prema Ukrajini. Unutrašnje podele i političke tenzije mogu dovesti do slabljenja njenog uticaja na međunarodnoj sceni. U ovom trenutku, budućnost poljske spoljne politike izgleda neizvesno, a sukobi između vodećih političkih figura dodatno komplikuju situaciju.