Plavi mak iz Banatskog Dvora

Slobodan Perić avatar

Tatjana Mandić iz Banatskog Dvora sa zadovoljstvom prikazuje svoju baštu, gde se susreću ljubičasti mak i zeleni beli luk. Ova godina je bila izuzetno plodna, a Tatjana je nakon berbe maka ponosna na kvalitet svog roda. Rad sa prirodom i trud koji ulaže daje joj poseban osećaj ispunjenja, jer zna da njeni kupci cene kvalitetne proizvode.

Pre nekoliko godina, Tatjana je započela uzgoj belog luka stare sorte „Bosut“. Ove godine, odlučila je da pored njega počne da se bavi i uzgojem maka. Prvobitna ideja bila je da seju pasulj, ali su nepovoljni vremenski uslovi naterali Tatjanu da promeni planove. Umesto toga, odlučila je da zasadi mak, što se pokazalo kao vrlo ispravna odluka.

Mak je zasađen u bašti koja je ranije bila posvećena belom luku. Tatjana i njena porodica podelili su parcelu, a seme su nabavili od prijatelja iz Srpske Crnje. Ovaj mak je ima tradiciju u njenoj porodici, budući da je njena baka dugo godina sejala mak za pripremu štrudli.

Tatjana ističe da su pre sejanja maka odlučili da ne rade analizu zemljišta, verujući da ako je zemlja ranije bila plodna, neće se ništa promeniti. Mak zahteva dosta kiše u ranoj fazi, a kasnije suše, što su uslovi koje je godina pružila.

Uzgoj maka i belog luka se svodi na prirodnu proizvodnju. Tatjana ne koristi pesticide i tretmane, smatrajući to za prirodan pristup. Savete za sadnju dobijala je od prijatelja, a sav napor deli sa svojom majkom i bakom, koje joj pružaju moralnu podršku.

Kada je mak spreman za berbu, Tatjana čupa čaure sa stabljike, a zatim ih seče poprečno da bi se seme istreslo. Nakon toga, seme se pere i suši na suncu, a proces sušenja traje oko pet dana. Samo potpuno sušeno seme se skladišti u platnene vreće na tamnom i suvom mestu.

Mlevenje maka je za Tatjanu najteži deo procesa, jer koristi staru ručnu mašinu, što je fizički zahtevno. Iako postoje brži načini mlevenja, ona veruje da je ručno mlevenje najbolji način da se postigne kvalitet. Mleveni mak pakuje u vakuumirane vreće, dok se nemleveni prodaje u papirnim vrećama.

Prodaja maka i belog luka najčešće se odvija online, a Tatjana se šali da je postala „agrobloger“. Cene maka variraju, ali u proseku su 90 dinara za 100 grama. Ona se šali da je možda „ukrala posao“ sama sebi, jer ljudi sada sami prave štrudle.

Ove godine je Tatjana bila prijatno iznenađena rodnošću maka, dok je beli luk uspeo da raste u njegovoj senci. Što se tiče belog luka, stalno se koristi stara sorta „Bosut“, a svake godine menjaju mesto sadnje kako bi izbegli zasićenje zemljišta. Tatjana je zadovoljna rodom, a trenutni proces uključuje čišćenje i prodaju, koja se takođe odvija online.

Tatjana Mandić iz Banatskog Dvora pokazuje kako uzgajanje i prodaja prirodnih proizvoda ne samo da donosi zadovoljstvo, već i podršku lokalnoj zajednici. Njena posvećenost i trud u očuvanju tradicije i kvaliteta hrane su inspiracija za mnoge.

Slobodan Perić avatar