Pečat Svetog Simeona u manastiru Pustinja

Slobodan Perić avatar

Najnovija arheološka istraživanja sprovedena u manastiru Pustinja kod Prijepolja donela su značajna otkrića koja menjaju dosadašnja saznanja o ovom istorijskom lokalitetu. Iako su mnogi verovali da je manastir posvećen Svetom Petru i Pavlu, istraživači su pronašli olovni pečat sa likom Svetog Simeona Mirotočivog, što potvrđuje da je zapravo reč o manastiru posvećenom ovom svetitelju.

Na ovom lokalitetu trenutno se sprovode detaljna arheološka ispitivanja, za koja su sredstva obezbedila Ministarstvo kulture Republike Srbije i lokalna samouprava. Projekat vodi Muzej u Prijepolju, uz podršku Eparhije mileševske. Ova istraživanja su započela prošle godine, a direktor Muzeja Zvonko Mandić ističe da su sada obezbeđena značajna sredstva za njihov nastavak.

„Pronađeni pečat jasno ukazuje na to da je manastir Pustinja posvećen Svetom Simeonu Mirotočivom. Ovo je izuzetno otkriće za naš kraj i srpsku crkvenu istoriju“, rekao je Mandić. Arheolog Tijana Pušica je dodala da su ovogodišnja iskopavanja potvrdila ranije datovanje lokaliteta u 17. vek, ali su otkriveni i novi prostori i predmeti od velikog značaja.

„Istražili smo novi deo kompleksa i pronašli smo mnogo keramike, metalnih predmeta i novca. Sledeći korak je konzervacija zidova kako bismo sprečili dalje urušavanje“, naglasila je Pušica.

Manastir Pustinja je nedavno posetio mitropolit mileševski Atanasije, kao i predsednik opštine Prijepolje Drago Popadić i direktor Muzeja. Svi su izrazili podršku nastavku istraživanja. Popadić je istakao da mu je drago što je bio prisutan kada je manastir bio u ruševinama, a sada svedoči njegovoj obnovi. „Pustinja više nije pustinja“, rekao je on.

Planirano je da radovi budu nastavljeni i naredne godine, a cilj je da se ovo duhovno i kulturno blago u potpunosti istraži, zaštiti i predstavi javnosti. Ova otkrića ne samo da doprinose razumevanju istorije manastira, već i obogaćuju kulturnu baštinu Srbije.

Sve ovo ukazuje na značaj lokaliteta Pustinja i njegovu ulogu u istoriji srpske pravoslavne crkve. Takođe, otkriće olovnog pečata predstavlja važan korak u istraživanju i razumevanju duhovne tradicije ovog područja.

U svetlu ovih otkrića, očekuje se da će manastir Pustinja postati još važnija destinacija za posetioce i istraživače, čime će dodatno obogatiti kulturni i duhovni život regiona. Ova arheološka istraživanja predstavljaju primer kako ulaganje u kulturu i nauku može doneti nova saznanja i osvetliti delove istorije koji su bili zaboravljeni ili pogrešno interpretirani.

Kroz ovakve projekte, Srbija nastavlja da jača svoju kulturnu baštinu i identitet, a istraživanja u manastiru Pustinja su odličan primer kako arheologija može doprineti razumevanju prošlosti i očuvanju tradicija.

U narednim mesecima, očekuje se da će nova otkrića dodatno obogatiti priču o manastiru Pustinja i njegovom značaju u istoriji srpske crkve. Ova istraživanja su ne samo prilika da se bolje razume istorijski kontekst, već i da se stvore temelji za buduća istraživanja i očuvanje kulturnog nasleđa koje je ključno za identitet ovog kraja.

Uzimajući u obzir sve aspekte ovih istraživanja, jasno je da manastir Pustinja ima potencijal da postane značajan simbol duhovnosti i kulture, što će doprineti razvoju turizma i jačanju zajednice u Prijepolju.

Slobodan Perić avatar