Osijek – Obnova hramova, posebno u područjima gde je srpski narod manjinski, od suštinske je važnosti za očuvanje identiteta, vere, kulture i tradicije. Ove reči izgovorio je episkop osječkopoljski i baranjski Heruvim, ističući značaj obnove crkvenih objekata kao ključnog dela u očuvanju zajednice. Kao primer, naveo je izgradnju nove i obnovu stare crkve u mestu Jagodnjak, koji se nalazi u blizini Osijeka u Hrvatskoj.
Episkop Heruvim je istakao da je u istom dvorištu, pre nekoliko godina, jedinstvenom snagom zajednice, sagrađena nova crkva posvećena Svetom Nektariju Eginskom, dok je stara crkva Svetog Nikolaja, koja datira još iz 18. veka, obnovljena. „Crkva Svetog Nikolaja u Jagodnjaku ove godine slavi 300 godina postojanja. Kada su naši preci došli na ovaj prostor nakon seobe, počeli su gradnju svetinja koje danas imamo, znajući da je opstanak našeg naroda u tadašnjoj Habzburškoj monarhiji bio težak, a sačuvati veru veliki blagoslov Božiji“, naglasio je vladika Heruvim.
Ove reči podsećaju na značaj verskih objekata kao stubova zajednica, koji ne samo da predstavljaju mesta okupljanja, već i čuvaju kulturnu i istorijsku baštinu. U manjinskim sredinama, crkve često postaju simbol otpora i identiteta, a njihova obnova može igrati ključnu ulogu u jačanju zajednice i povezivanju generacija.
U ovom kontekstu, obnova crkava u Jagodnjaku ne predstavlja samo fizičku obnovu građevinskih objekata, već i ponovno oživljavanje duhovnosti i tradicije među Srbima u tom regionu. Pored duhovnog značaja, obnova ovih hramova takođe ima i socijalni aspekt, jer okuplja ljude, jača međusobne veze i stvara podršku među članovima zajednice.
Vladika Heruvim je ukazao na to da je očuvanje identiteta posebno važno u vreme globalizacije i promena koje se dešavaju u društvu. „Kada obnavljamo naše crkve, obnavljamo i naš identitet. Naša vera je ono što nas povezuje, i to je ono što nas čini jakima kao narod“, rekao je vladika.
Obnova crkava takođe može dovesti do razvoja i prosperiteta u tim zajednicama. Ulaganje u infrastrukturu i verske objekte može privući turiste, a samim tim i doprineti ekonomskom razvoju regiona. Osim toga, aktivnosti vezane za crkve često uključuju različite kulturne i obrazovne programe, koji doprinose dodatnom jačanju zajednice.
Na sve to, vladika je izrazio nadu da će se ovakvi projekti nastaviti i da će privući pažnju i podršku šire zajednice, uključujući i vlasti. „Ovo nije samo naš posao, već i posao svih koji žele da vide prosperitet i očuvanje naše kulture i tradicije“, dodao je episkop Heruvim.
U ovom svetlu, obnova i izgradnja crkava predstavlja više od religioznih aktivnosti; to je i način za osnaživanje zajednice, očuvanje kulture i tradicije, kao i pružanje prostora za okupljanje i međusobnu podršku. Ova posvećenost očuvanju identiteta i tradicije može poslužiti kao inspiracija drugim manjinskim zajednicama, koje se suočavaju sa sličnim izazovima.
Crkva Svetog Nikolaja i nova crkva Svetog Nektarija Eginskog tako postaju simboli otpora, snage i zajedništva srpskog naroda u Hrvatskoj, a njihova obnova može poslužiti kao podsticaj za buduće generacije da čuvaju i neguju svoje nasleđe. Bez obzira na izazove, zajednica u Jagodnjaku pokazuje da je jedinstvo, vera i tradicija ključ za opstanak i napredak.
