Ministarstvo spoljnih poslova Srbije izrazilo je duboku zabrinutost zbog sve učestalijih pojava isticanja simbola i poruka povezanih sa ideologijom iz perioda Drugog svetskog rata, koja je prouzrokovala masovna stradanja srpskog, romskog i jevrejskog naroda. Ova zabrinutost dolazi nakon što su u Hrvatskoj, uključujući i grad Zagreb, zabeleženi anti-srpski grafiti, a sve to usled dočeka hrvatskih rukometaša na trgu Bana Jelačića, gde je nastupao Marko Perković Tompson, poznat po propagiranju ustaštva. U publici su se mogle videti zastave sa prvim belim poljem na šahovnici, kao i šalovi sa ustaškim pozdravom „Za dom spremni“.
Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je naglasilo da javne manifestacije i okupljanja ne bi trebala da budu prostor za širenje mržnje, istorijskog revizionizma i netrpeljivosti. Umesto toga, ovakvi događaji bi trebali da budu prilika za promovisanje međusobnog poštovanja i tolerancije. U saopštenju se takođe ističe da se trajna stabilnost i međusobno poverenje u regionu mogu ostvariti samo kroz otvoren i odgovoran dijalog, uzajamno uvažavanje i pažljiv pristup složenim stranicama zajedničke istorije.
Republika Hrvatska, kao članica Evropske unije, ima značajnu ulogu u promovisanju ovih principa i doprinosu atmosferi razumevanja, tolerancije i unapređenja dobrosusedskih odnosa, naveli su iz srpskog Ministarstva. Ova izjava dolazi u svetlu nedavne odluke hrvatske Vlade da organizuje doček rukometne reprezentacije, uprkos prethodnim zabranama nastupa Tompsona na javnim površinama od strane gradske vlasti.
Predsednik Hrvatske, Zoran Milanović, kritikovao je odluku o organizaciji dočeka na Trgu bana Jelačića, nazivajući je neustavnom, nezakonitom i piratskom. Milanović je istakao da za ovu odluku ne postoji pravna osnova i da je ona rezultat neodgovornog ponašanja.
Hrvatski rukometni savez je prethodno otkazao dogovoreni doček u organizaciji Grada Zagreba, jer gradska vlast nije ispunila zahteve rukometaša da na dočeku nastupi Tompson, čiji su nastupi zabranjeni zbog korišćenja ustaškog pozdrava. Ova situacija dodatno je podigla tenzije između Srbije i Hrvatske, dok se istovremeno javnost u obe zemlje bavi pitanjima nacionalne istorije i identiteta.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da su ovakvi incidenti i dalje prisutni u društvenom diskursu, a na vlastima je da usmere javnu percepciju ka pomirenju i razumevanju. Isticanje simbola koji izazivaju kontroverze može dovesti do ponovnog otvaranja rana iz prošlosti i dodatno pogoršati odnose između naroda u regionu.
Ovaj slučaj takođe ukazuje na potrebu za jačim mehanizmima regulacije i praćenja javnih manifestacija, kako bi se sprečilo širenje mržnje i netrpeljivosti. U tom smislu, društva u regionu bi trebala raditi na edukaciji o važnosti multikulturalizma i međusobnog poštovanja, kao i na razvoju dijaloga koji će doprineti izgradnji mira i stabilnosti.
Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će vlasti u Hrvatskoj reagovati na pritisak javnosti i međunarodnih organizacija da se osude ovakvi incidenti i doprinosi stabilnosti u regionu. U međuvremenu, Srbija će nastaviti da izražava svoje stavove o ovim pitanjima, naglašavajući potrebu za konstruktivnim dijalogom i zajedničkim radom ka boljoj budućnosti za sve narode u regionu.
