Međugodišnja inflacija u februaru 2,5 odsto, mesečna 0,5 odsto

Filip Janković avatar

Beograd – Cene proizvoda i usluga u februaru 2026. godine zabeležile su porast od 2,5 odsto u odnosu na februar prethodne godine, dok je u poređenju sa januarom iste godine zabeležen rast od 0,5 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS). Ovi podaci ukazuju na blagi trend rasta cena, koji može uticati na životni standard građana.

Ukoliko analiziramo cene u februaru u poređenju sa decembrom 2025. godine, primećuje se da su one porasle u proseku za 0,8 odsto. Ovi statistički podaci ukazuju na to da inflacija i dalje ostaje prisutna, a potrošači se suočavaju sa sve višim troškovima života.

Kada se posmatraju glavni sektori potrošnje, može se primetiti da su cene u februaru porasle u različitim grupama proizvoda i usluga. Najveći rast cena zabeležen je u sektoru zdravstva, gde su cene povećane za 1,0 odsto. Ovaj rast može biti rezultat povećanih troškova zdravstvenih usluga i leka, što može dodatno opteretiti budžete domaćinstava.

U grupi hrane i bezalkoholnih pića, cene su porasle za 0,9 odsto, što može ukazivati na povećanje troškova osnovnih životnih namirnica. Ovaj trend nije nov, jer su cene hrane u poslednjem periodu često bile podložne oscilacijama zbog različitih faktora, uključujući klimatske promene i promene u potražnji.

Transport je takođe zabeležio rast cena od 0,9 odsto, što može biti povezano sa povećanjem cena goriva i drugih troškova povezanih sa prevozom. U vreme kada se globalno suočavamo sa krizom snabdevanja energentima, ovaj rast može dodatno otežati pristup javnom prevozu i mobilnosti građana.

Grupa stanovanje, voda, struja, gas i ostala goriva zabeležila je povećanje cena od 0,7 odsto. Ovaj sektor je često jedan od najvažnijih za građane, jer direktno utiče na njihove mesečne troškove. Povećanje cena energenata može dodatno opteretiti domaćinstva, posebno u zimskim mesecima kada su troškovi grejanja značajni.

Restorani i hoteli beleže rast cena od 0,3 odsto, što može biti posledica povećanih troškova poslovanja u ugostiteljstvu, koji su nastali usled inflacije i povećanih troškova rada. U vreme kada se turizam polako oporavlja nakon pandemije, ovaj rast cena može uticati na potražnju za uslugama u ugostiteljstvu.

Grupa rekreacija, sport i kultura zabeležila je skroman rast od 0,2 odsto, dok su u grupama alkoholna pića i duvan, osiguranje i finansijske usluge, obrazovanje i predmeti lične nege, socijalna zaštita i ostale usluge, cene porasle za po 0,1 odsto. Ovi podaci ukazuju na to da su potrošači suočeni sa stalnim rastom troškova u gotovo svim aspektima života.

Sve u svemu, februarska statistika pokazuje da su cene proizvoda i usluga u porastu, što može izazvati zabrinutost među potrošačima, posebno kada se uzme u obzir da su plate često stagnirale ili rasle sporije od inflacije. Ekonomski analitičari naglašavaju da je važno pratiti ovu situaciju i uočavati trendove koji bi mogli uticati na potrošačku moć i životni standard građana.

Republički zavod za statistiku nastaviće da prati razvoj cena i inflacije, a očekuje se da će u budućim izveštajima pružiti dodatne uvide u ekonomske trendove koji su od značaja za ekonomsku stabilnost zemlje.

Filip Janković avatar

Možda će vas zanimati: