Kojim automobilima najčešće vraćaju kilometražu

Slobodan Perić avatar

Kupovina polovnog automobila često nosi rizik, jer deo vozila na tržištu ima manipulisanu kilometražu. Nepošteni prodavci vraćaju broj kilometara kako bi veštački povećali vrednost vozila, što može dovesti do ozbiljnih problema za kupce. Pored preplaćivanja, kupci se suočavaju s mogućim višim troškovima održavanja i popravki u budućnosti.

U poslednje vreme, sve više kupaca polovnih automobila postavlja pitanja o načinu na koji mogu proveriti tačnost pređene kilometraže. Razne usluge i alati dostupni su na tržištu kako bi se olakšao ovaj proces, ali ne znaju svi kupci kako ih koristiti. U Srbiji, na primer, postoji nekoliko načina na koje kupci mogu proveriti istoriju vozila.

Jedan od najpouzdanijih načina je da se proveri servisna knjižica automobila. U njoj bi trebali biti zabeleženi svi servisi i popravke koje su rađene na vozilu, uključujući i pređenu kilometražu prilikom svake intervencije. Kupci bi trebalo da obrate pažnju na eventualne nesuglasice između podataka u servisnoj knjižici i trenutne pređene kilometraže na instrument tabli.

Osim servisne knjižice, moguće je proveriti i istoriju vozila preko specijalizovanih sajtova koji nude usluge provere VIN broja. Ovi sajtovi prikupljaju podatke iz različitih izvora, uključujući policiju, osiguravajuće kuće i servise, što može pomoći kupcima da dobiju potpunu sliku o istoriji automobila. Ipak, važno je napomenuti da nisu svi podaci uvek dostupni, pa se može desiti da neki detalji ostanu neotkriveni.

Kupci bi takođe trebali obratiti pažnju na izgled vozila. Često su automobili s manipulisanom kilometražom u boljem fizičkom stanju nego što bi trebalo da budu za pređenu kilometražu. Na primer, volan, pedale i sedišta mogu pokazivati znake habanja koji ne odgovaraju brojkama na očitavanju kilometraže. Takođe, ako je auto pretrpeo ozbiljnije sudare, to može biti indikator da je prodavac pokušao da prikrije pravu istoriju vozila.

U srpskoj automotive industriji, svest o problemu manipulacije kilometraže raste, ali je i dalje potrebno više edukacije među potrošačima. Organizacije za zaštitu potrošača i različite asocijacije pozivaju na jaču regulaciju tržišta polovnih automobila. Predlaže se da se uvedu stroža pravila o prodaji polovnih vozila, kao i veća odgovornost prodavaca za skrivene mane.

Osim toga, stručnjaci preporučuju da kupci traže pomoć od profesionalnih mehaničara prilikom kupovine polovnog automobila. Mehaničari mogu pregledati vozilo i uočiti potencijalne probleme koji se ne mogu primetiti golim okom. Ova dodatna provera može se pokazati kao ključna investicija u budućim troškovima održavanja.

U poslednje vreme, tržište polovnih automobila se menja. Sve više kupaca se okreće online platformama za kupovinu automobila, što može biti i prednost i mana. Dok online platforme nude lakši pristup širem spektru vozila, one takođe mogu otežati proveru istorije vozila. Stoga je važno da se kupci edukuju o pravima i obavezama prilikom online kupovine.

Konačno, važno je napomenuti da je kupovina polovnog automobila i dalje popularna opcija među potrošačima, ali je ključna svest o rizicima koji su povezani s ovom transakcijom. Edukacija i korišćenje dostupnih alata za proveru može pomoći kupcima da donesu informisane odluke i izbegnu potencijalne prevare. U svetu gde se tehnologija brzo razvija, nadamo se da će se i praksa prodaje polovnih vozila prilagoditi novim standardima kako bi se zaštitili potrošači.

Slobodan Perić avatar