Mejl iz banke koji izgleda autentično, video poziv od šefa koji zahteva hitnu uplatu, ili poruka sa linkom koji „mora odmah da se klikne“ – dobrodošli u svet deepfake-ova i naprednih prevara socijalnog inženjeringa. U današnje vreme, građani Srbije i širom sveta svakodnevno su izloženi sajber napadima, gde kriminalci koriste veštačku inteligenciju da kreiraju sofisticirane prevare.
Prevare su postale toliko napredne da se teško mogu razlikovati od stvarnosti. Video snimci poznatih ličnosti koje izgovaraju reči koje nikada nisu rekle ili glasovne poruke koje zvuče identično kao glas vašeg kolege ili člana porodice predstavljaju ozbiljnu pretnju. Savremena tehnologija omogućava kreiranje mejlova bez pravopisnih grešaka koji traže lične podatke, što čini prevare gotovo neprepoznatljivim.
Stručnjaci naglašavaju da je ključno preživeti u digitalnom svetu, a to zahteva zaštitu i zdrav razum. Rade Furtula, pre-sale menadžer u kompaniji Kaspersky, ističe da banka nikada neće tražiti vašu lozinku telefonom, a šef ne bi slao hitne zahteve putem nepoznatog mejla. On savetuje da se uvek treba biti oprezan i otvoriti „četvore oči“ kada se radi o dokumentima koje primamo putem mejlova ili telefona.
Furtula ističe da je danas moguće nabaviti verodostojnu imitaciju nečijeg lika i glasa za 300 dolara. To znači da kompanije koje se bave digitalnom bezbednošću moraju biti u stalnoj potrazi za novim rešenjima. Tehnologija još uvek nije dovoljno napredna da bi sve savršeno reprodukovala, pa je važno obratiti pažnju na detalje. Na primer, veštačka inteligencija ne može savršeno replicirati pokrete usana ili asimetriju ljudskog lica.
Osim vizuelnih prevara, glasovni phishing postaje sve češći. Prevaranti često koriste glasovne poruke kako bi se predstavili kao rodbina u nevolji ili kao bankarski službenici. Furtula savetuje da se postavi pitanje koje samo vi i ta osoba znate, čime možete potvrditi identitet.
U vezi sa dokumentima koje dobijamo putem mejlova ili mobilnih telefona, važno je biti posebno oprezan. AI može generisati veoma precizne i profesionalno napisane poruke, što ih čini još opasnijim. Preporučuje se da se obratite pažnju na to da li je poruka suviše profesionalno napisana ili sadrži informacije koje su previše specifične za vas.
Na konferenciji eSecurity 2025, koja se održava u Beogradu, okupilo se više od 200 stručnjaka za sajber bezbednost. Kaspersky je predstavio podatke o globalnim i regionalnim pretnjama, ističući da Srbija i region Zapadnog Balkana postaju sve češće mete naprednih fišerskih kampanja. Kaspersky trenutno detektuje oko 467.000 novih malicioznih uzoraka dnevno, što je drastičan skok u poređenju sa 1994. godinom.
U svetu su najaktivnije APT grupe, koje „sponzorišu“ određene države. Hakerska grupa „Lazarus“ poznata je po napadima na kriptovalute i druge ciljeve. Tokom 2025. godine, ova grupa izvela je operaciju „DreamJob“ koristeći modularni malver „CookiePlus“. U regionu, grupe poput „HoneyMyte“ i „XDSpy“ predstavljaju ozbiljnu pretnju.
Osim toga, naglašena je opasnost od napada nove generacije, poznatih kao „fileless malveri“, koji se izvršavaju direktno u memoriji, bez potrebe za instalacijom. Na predavanju koje je održao Rade Furtula, prikazana je sofisticirana metodologija napada putem USB diskova, koja se koristi u kritičnim industrijama kao što su proizvodnja i energetski sektor.
U zaključku, građani i kompanije moraju biti svesni savremenih pretnji u digitalnom svetu. Edukacija i oprez su ključni faktori u borbi protiv sajber kriminala, a zaštita ličnih podataka i zdrav razum mogu značajno smanjiti rizik od prevare.