Jedan hektar može da donese pravo malo bogatstvo

Slobodan Perić avatar

U trenutku kada poljoprivreda postaje sve ozbiljniji biznis, proizvođači u Srbiji tragaju za kulturama koje donose brzu zaradu, sigurnu prodaju i mogućnost izvoza. Jedna od najtraženijih biljaka u ovom kontekstu je nana. Ova biljka je popularna na tržištima širom Evrope, a njena proizvodnja je pogodna i za mala porodična gazdinstva i za velika komercijalna imanja. Uz relativno niska početna ulaganja i visok prinos, nana predstavlja odličnu priliku za poljoprivrednike.

U poslednjih nekoliko godina, uzgajanje nane u Srbiji beleži značajan rast. Ova biljka postala je tražena ne samo u Evropi, već i na drugim tržištima, što za mnoge ratare predstavlja ozbiljan izvor prihoda uz relativno mala ulaganja. Cene suve nane na tržištu dostižu između četiri i pet evra po kilogramu, dok hektar može doneti i do 1.500 kilograma suvog lista. Tako se procenjuje da se prihod po hektaru kreće između 6.000 i 7.000 evra.

Troškovi podizanja i održavanja zasada nane iznose oko 2.000 evra i uključuju troškove za sadni materijal, radnu snagu, navodnjavanje i sušenje. Ovo znači da poljoprivrednici mogu da računaju na neto zaradu od čak 5.000 evra po hektaru. Ova visoka zarada je rezultat stalne i stabilne potražnje za nanom, koja se koristi u velikim količinama u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.

Farmaceutska industrija koristi nanu za proizvodnju čajeva, sirupa i eteričnih ulja, dok se u prehrambenoj industriji koristi za izradu bombona, sokova i kozmetičkih proizvoda. Organska nana posebno je cenjena na izvoznim tržištima, gde njena cena može biti i do 30% viša od standardne. Otkup nane je gotovo zagarantovan, jer otkupljivači često dolaze direktno na imanja.

Uzgajivači koji poseduju sopstvene sušare ili destilerije eteričnih ulja mogu ostvariti dodatnu zaradu kroz preradu. Ova dodatna vrednost može značajno povećati profitabilnost celokupnog procesa. Pored toga, za gajenje nane nije potrebna skupa mehanizacija, što omogućava i malim porodičnim gazdinstvima da se upuste u ovaj posao.

Sadnja nane se obavlja u proleće, a već iste godine moguće je započeti berbu lista. Stručnjaci savetuju posebnu pažnju na navodnjavanje i pravovremenu žetvu, jer kvalitet i količina suvog lista direktno utiču na tržišnu vrednost proizvoda. Zbog ovih faktora, planiranje i pravilno upravljanje resursima su ključni za uspeh.

Ukoliko razmišljate o razvoju posla u oblasti uzgoja nane, stručnjaci preporučuju da istražite evropske fondove i programe za ruralni razvoj. Ova finansijska podrška može se koristiti za podizanje zasada, nabavku opreme, kao i izgradnju sušara ili destilerija, što direktno povećava profit i otvara vrata izvoznim tržištima.

U zaključku, uzgoj nane predstavlja izuzetno profitabilnu priliku za poljoprivrednike u Srbiji. Sa stalnom potražnjom i mogućnošću brze zarade, ova biljka može postati ključni deo poslovanja za mnoge proizvođače. S obzirom na sve prednosti koje nudi, jasno je zašto je nana postala omiljena kultura među poljoprivrednicima koji žele da unaprede svoje poslovanje i ostvare značajne prihode.

Slobodan Perić avatar