Prema novom Zakonu o planiranju i izgradnji, energetski pasoš postaje obavezan, ali postoje određene prepreke za njegovu punu primenu. U Evropskoj uniji, energetski sertifikat predstavlja ličnu kartu svake nekretnine, a bez njega nije moguće prodavati, kupovati, iznajmljivati ili prilagođavati stanove. Ovaj sertifikat će biti obavezan i za stare zgrade, što ukazuje na važnost energetske efikasnosti u građevinarstvu.
Profesorka Mašinskog fakulteta, Maja Todorović, objašnjava da energetski pasoš predstavlja dokument od pet strana koji se odnosi na energetske potrebe zgrade. Prva strana sadrži grafički prikaz energetskog razreda, dok druga pruža relevantne podatke. Treća strana daje pregled vrsta energije koje se koriste, četvrta sadrži listu mera za unapređenje energetske efikasnosti, a peta strana sadrži tehničke termine koji se koriste u dokumentu.
Novi zakon predviđa da nove zgrade koje se projektuju i grade moraju imati energetski sertifikat. Takođe, postoji prelazni period od tri do deset godina za starije objekte kako bi dobili energetski sertifikat, u zavisnosti od njihove namene. Kada se sertifikuje stambena zgrada, sertifikat važi i za svaki stan unutar nje, a vlasnici starih zgrada mogu samostalno pribaviti sertifikat za svoje stanove.
Energetski pasoš kod novih zgrada izdaje investitor, dok je za starije objekte odgovornost vlasnika. Investitori i vlasnici su obavezni da pribave energetski sertifikat prilikom završetka radova. Todorović naglašava da je Srbiji potreban još jedan važan korak kako bi se uskladila sa direktivama Evropske unije, a to je uvođenje proračuna svih energija koje se koriste u zgradi, kao i princip zgrada sa skoro nultom potrošnjom energije.
Profesorka je istakla značaj energetskog pasoša za vlasnike nekretnina, jer im omogućava uvid u energetske troškove objekta. Zgrade sa višim energetskim razredom, kao što su razredi B, A ili A+, obezbeđuju niske mesečne troškove, što je od velike važnosti za održivost i ekonomičnost stanovanja.
Todorović takođe ukazuje na potrebu za jačom kontrolom i nezavisnom inspekcijom energetskih pasoša koji se nalaze u centralnom registru. Svaki građanin može pristupiti ovom registru putem interneta, gde su dostupni svi izdati pasoši, kao i ovlašćene organizacije i inženjeri koji sprovode ovaj proces.
Donošenje Zakona o planiranju i izgradnji predstavlja značajan korak ka unapređenju energetske efikasnosti u Srbiji. Uvođenje energetskih pasoša obezbeđuje transparentnost u tržištu nekretnina, pomaže u smanjenju potrošnje energije i smanjenju troškova za građane. Sa ovom regulativom, Srbija se približava standardima Evropske unije i doprinosi globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena.
Dakle, energetski pasoš nije samo formalnost, već ključni alat koji omogućava poboljšanje energetske efikasnosti, smanjenje troškova i očuvanje životne sredine. Vreme je da se svi uključimo u ovaj proces i obezbedimo održivu budućnost za nove i postojeće generacije.