Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP), reagovao je na saopštenje Demokratske partije socijalista (DPS) koje ga označava kao ključnu osobu u pripremi bivšeg visokog policijskog funkcionera Milana Paunovića za izlaganje pred Anketnim odborom. Knežević ovo saopštenje doživljava kao poziv na njegovo lično ugrožavanje, odnosno likvidaciju. Ovaj Odbor je formiran s ciljem prikupljanja informacija o postupanjima državnih organa u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori.
U svojoj izjavi, Knežević je istakao da je „Pandorina kutija“ otvorena, implicirajući da su se pojavile nove informacije koje bi mogle da ugroze mnoge bivše i sadašnje funkcionere. On je naglasio da su mnogi egzekutori i njihovi logističari iz nekadašnje Službe državne bezbednosti i dalje živi, te da verovatno neće mirno posmatrati objavljivanje novih dokaza i informacija.
Knežević je takođe podsetio na svoje ranije izjave koje se tiču privatizacije države pod vođstvom Mila Đukanovića, ističući da je ta privatizacija započela 21. maja, na dan kada su izvršena ubistva političkih neistomišljenika. On je izrazio zabrinutost za svoju bezbednost, naglašavajući da ima dokumentaciju koja sadrži dokaze o nepočinstvima koja su se desila od 2000. godine pa nadalje. Ove informacije je podelio sa dvema bliskim osobama, nadajući se da će one delovati u slučaju da mu se nešto desi.
Osim toga, Knežević je ukazao na to da nadležni organi još uvek nisu istražili ni saznanja koja su postojala pre pet godina. Ovaj komentar ukazuje na njegovo nezadovoljstvo radom državnih institucija i njihovim kapacitetom da se bave ozbiljnim pitanjima kao što su politička ubistva i korupcija u visokom državnom aparatu.
U političkom kontekstu, ova izjava Kneževića dolazi u trenutku kada su odnosi između opozicije i vlasti u Crnoj Gori na veoma niskom nivou. DPS, kao vodeća stranka u prethodnim decenijama, često je bila optuživana za autoritarne metode vladanja, dok opozicija, uključujući DNP, pokušava da ukazuje na zloupotrebe vlasti i nedostatak pravde u društvu.
Knežević je poznat po svom direktnom i ponekad kontroverznom stilu komunikacije. Njegove izjave često izazivaju oštre reakcije, kako među političarima, tako i među običnim građanima. U ovom slučaju, njegova izjava o likvidaciji može biti shvaćena kao pokušaj da se skrene pažnja na ozbiljnost situacije u Crnoj Gori, ali i kao način da se mobilizuje podrška među biračima koji se osećaju ugroženima od strane vlasti.
Ova situacija dodatno komplikuje politički pejzaž u zemlji, gde se i dalje osećaju posledice dugotrajnih političkih sukoba i krize identiteta. Crna Gora se suočava s izazovima tranzicije ka demokratiji, a ovakvi incidenti samo dodatno otežavaju taj proces.
Kneževićev istup takođe može biti viđen kao signal da je opozicija spremna da preuzme aktivniju ulogu u borbi protiv onoga što smatraju zloupotrebom vlasti. Ipak, ostaje pitanje koliko će ova borba biti uspešna, s obzirom na dugogodišnju dominaciju DPS-a i složenost političkih odnosa u zemlji.
S obzirom na sve navedeno, čini se da je situacija u Crnoj Gori i dalje veoma napeta, a pitanja pravde, odgovornosti i političke stabilnosti ostaju ključni izazovi za budućnost zemlje. Kneževićeva izjava može biti samo početak novog talasa političkih turbulencija koje bi mogle oblikovati naredne događaje u Crnoj Gori.