Naučnici Instituta za genetičke resurse u Banjaluci postigli su značajan uspeh uzgajajući glamočki krompir u laboratorijskim uslovima po prvi put. Ova autohtona biljna sorta, uzgajana „iz epruvete“, predstavlja jednu od prvih sorti koja će biti proizvedena na institutu, a pored nje planiraju se uzgajati i beli luk i jagode. Ova inicijativa ima za cilj očuvanje izvornih domaćih semena i značajan je korak ka jačanju domaće poljoprivrede.
Vođa istraživačkog tima, doc. dr Mirela Kajkut Zeljković, objašnjava da je glamočki krompir već više od deset godina prisutan u laboratorijama instituta. Ove godine, tim je započeo proces prenosa proizvedenog materijala u polje, što je dovelo do dobijanja prvih krtole koje su potvrđene kao bezvirusne i zdrave. Ove krtole mogu poslužiti kao kvalitetan semenski materijal za poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, Kajkut Zeljković ističe da je neophodno sprovesti proces aklimatizacije pre nego što se biljke prenesu iz laboratorijskih u poljske uslove.
Stručnjaci sa Instituta smatraju da bi veća ulaganja u nauku omogućila dalji razvoj i unapređenje njihovog rada. Pored glamočkog krompira, planiraju da se bave i proizvodnjom semena voća iz drugih podneblja, lekovitog i aromatičnog bilja, kao i raznog cveća. Ova istraživanja i razvoj novih sorti mogu značajno doprineti sigurnijoj i efikasnijoj poljoprivrednoj proizvodnji, smanjenju troškova i gubitaka, kao i povećanju prinosa.
Istraživački tim, koji pored dr Kajkut Zeljković čine i saradnici Sonja Umićević i David Ducanović, već planira naredne faze projekta. Njihov fokus biće na uvođenju drugih autohtonih sorti u in vitro kulturu radi konzervacije i dugoročnog čuvanja genetičkih resursa. Takođe, cilj tima je jačanje istraživačke infrastrukture i saradnja sa regionalnim i međunarodnim institucijama kako bi Institut postao prepoznat kao centar za očuvanje i održivo korišćenje biljnih genetičkih resursa.
Sonja Umićević, mlada naučnica koja je završila multidisciplinarne studije na poljoprivrednom, šumarskom i prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, ističe važnost znanja i poziva mlade ljude da se okrenu prirodnim naukama. Ona izražava svoju strast prema radu u laboratoriji i naglašava kako je rad u nauci ne samo plemenit, već i izuzetno zanimljiv.
Ovaj naučni iskorak predstavlja značajan doprinos očuvanju genetičkih resursa Bosne i Hercegovine. U svetlu globalnih klimatskih promena i sve većih pritisaka na poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje domaćih sorti i genetskog materijala postaje sve važnije. U tom smislu, rad Instituta za genetičke resurse može pomoći u očuvanju biodiverziteta i jačanju otpornosti poljoprivrede na promene u okruženju.
Osim toga, razvoj novih sorti povrća i voća može imati pozitivan uticaj na ekonomiju lokalnih zajednica, jer će poljoprivrednici imati bolje mogućnosti za proizvodnju i plasmane svojih proizvoda. To može doprineti povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima i smanjenju migracija sa sela u grad.
U zaključku, uzgoj glamočkog krompira u laboratorijskim uslovima predstavlja veliki korak ka očuvanju domaćih genetičkih resursa i unapređenju poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju biološke raznovrsnosti, već i jača kapacitete lokalnih poljoprivrednika, omogućavajući im da planiraju sigurniju i efikasniju proizvodnju. Investicije u nauku i istraživanje su ključne za budućnost poljoprivrede, a Institut za genetičke resurse u Banjaluci pokazuje kako znanje i inovacije mogu doneti stvarne promene u društvu.
