Američki tehnološki gigant Amazon je započeo novi talas masovnih otpuštanja, a prema izvorima iz svetskih medija, planira da se ugasi oko 14.000 administrativnih radnih mesta, dok bi ukupan broj otpuštenih mogao dostići čak 30.000 zaposlenih. Ova odluka je deo prelaska kompanije na veštačku inteligenciju (AI) i racionalizaciju troškova u eri automatizacije.
Interesantno je da, iako Amazon beleži rekordne prihode, suočava se sa snažnom konkurencijom u sektoru digitalnih usluga i logistike. Umesto da se oslanja na ljudske resurse, kompanija sve više uvodi automatizovane sisteme zasnovane na mašinskom učenju. Ovi sistemi su sposobni da preuzmu zadatke planiranja, praćenja isporuka, analize podataka, pa čak i upravljanja osobljem.
Ova otpuštanja biće sprovedena u više talasa do 2026. godine, prvenstveno u administrativnim odeljenjima u SAD, Kanadi i Evropi. Kompanija je izjavila da će AI doneti nove prilike, ali sindikati upozoravaju na opasnosti digitalne revolucije koja može lišiti ljude ne samo posla, već i dostojanstva. Predstavnici sindikata naglašavaju da radnici postaju samo brojevi u sistemu, dok algoritmi preuzimaju kontrolu.
U pozadini ovog procesa leži šira globalna trka tehnoloških giganata za dominaciju u oblasti veštačke inteligencije. Amazon se trudi da sustigne konkurente poput Microsofta i Googlea. Kompanija već testira AI modele koji će automatizovati komunikaciju s korisnicima, kao i sisteme koji predviđaju potrošačke trendove bez ljudske intervencije.
Ove promene u Amazonu mogu se smatrati indikatorom onoga što bi moglo uslediti na globalnom nivou. Digitalni kapitalizam, u kojem algoritmi zamenjuju ljudske radnike, postaje nova paradigma rada. Dok tehnološki giganti slave efikasnost koju donosi automatizacija, izgubljeni su osnovni principi ljudske ekonomije kao što su razum, empatija i moralna odgovornost.
Zabrinutost zbog ovih promena raste, s obzirom na to da se radna mesta sve više prebacuju na automatizovane sisteme. Mnogi stručnjaci upozoravaju da bi ova tendencija mogla dovesti do povećanja nezaposlenosti i smanjenja životnog standarda za mnoge radnike. U tom kontekstu, važno je razmišljati o potrebnim merama za zaštitu radne snage i prilagođavanje novim uslovima na tržištu rada.
S obzirom na trenutne trendove, postavlja se pitanje kako će društvo odgovoriti na izazove koje donosi automatizacija. Da li će biti moguće stvoriti nova radna mesta koja će zameniti ona koja su izgubljena? Hoće li zajednice moći da se prilagode i pronađu načine da integrišu tehnologiju u svoje svakodnevne živote, a da pritom ne izgube ljudski dodir koji je ključan za uspešnu interakciju?
U ovom kontekstu, važna je i edukacija radnika kako bi se osposobili za nove uloge koje će se pojaviti u eri veštačke inteligencije. Osnaživanje radne snage kroz obuke i prekvalifikacije može biti ključno za održavanje stabilnosti u ekonomiji i društvu.
Amazonove odluke o otpuštanjima su samo jedan primer šireg fenomena koji se dešava u celoj industriji. Dok kompanije nastoje da smanje troškove i povećaju efikasnost, važno je da se ne zaboravi na ljudski faktor. Očigledno je da su pred nama izazovi koji zahtevaju promišljene odgovore i strategije kako bi se osiguralo da tehnološki napredak ne dolazi na račun ljudskih prava i dostojanstva.




