U poslednje vreme, tema političke zastupljenosti manjinskih naroda u Crnoj Gori ponovo je postala aktuelna, a na to su ukazali lideri Albanskog foruma, uključujući Nika Đeljošaja, potpredsednika Vlade za ekonomska pitanja. U pismu upućenom ambasadorima 27 država članica Evropske unije, kao i drugim važnim međunarodnim partnerima, Đeljošaj je istakao da su Albanci u Crnoj Gori autohtona neslovenska nacionalna i jezička manjina koja doprinosi razvoju i identitetu zemlje.
Prema Đeljošaju, politička zastupljenost Albanaca i dalje zavisi od povlašćenog izbornog praga i fragmenata glasova, što dovodi u pitanje njihovu stvarnu zastupljenost u politici. On naglašava da takva situacija nije u skladu sa evropskim standardima i može biti izvor političke nestabilnosti. Iako Đeljošaj ukazuje na značaj Albanaca, zanemario je da se sam nalazi na visokom političkom položaju kao potpredsednik Vlade, dok su njegovi sunarodnici na drugim ključnim mestima u vlasti.
U Crnoj Gori, Albanci čine oko 5% stanovništva, ali nemaju garantovana poslanička mesta, za razliku od manjina u drugim zemljama poput Slovenije i Hrvatske, gde su italijanska, mađarska i srpska manjina dobile određene privilegije u parlamentu. Đeljošaj je ukazao na ovu nepravednost, ističući da su Albanci u Crnoj Gori demografski i istorijski značajniji od manjina u Sloveniji, ali nemaju adekvatnu političku reprezentaciju.
Albanski forum predlaže izmene izbornog zakonodavstva kako bi se obezbedila najmanje četiri garantovana poslanička mandata za albansku manjinu. Osim toga, traže i pravo veta na zakone koji se tiču prava i sloboda manjina. Ovi zahtevi naišli su na podeljena mišljenja među političkim analitičarima i partijama u Crnoj Gori.
Nezavisni poslanik dr Vladimir Dobričanin smatra da je Đeljošajevo pismo deo priprema za parlamentarne izbore 2027. godine. On sumnja u iskrenost namera Albanskog foruma, tvrdeći da je reč o pokušaju vraćanja na političku scenu starih snaga, uključujući Demokratsku partiju socijalista (DPS) i Bošnjačku stranku. Dobričanin naglašava da su ovi politički akteri prethodno delili vlast sa DPS-om i da sada pokušavaju da se vrate na vlast, što bi moglo destabilizovati političku scenu.
Iako se može činiti da su Albanci u Crnoj Gori na neki način privilegovani, Dobričanin tvrdi da imaju veći upliv u institucije sistema nego Srbi. On smatra da će predlozi Albanskog foruma naići na otpor od strane Ujedinjene Crne Gore i drugih članica vladajuće većine, što ukazuje na duboke političke podele u zemlji.
Ova situacija ukazuje na kompleksnost političkog života u Crnoj Gori, gde se pitanja manjinskih prava često prepliću sa širim političkim interesima. Dok jedan deo političke elite zagovara veća prava za manjine, drugi se protive ovim zahtevima, smatrajući ih pokušajem da se destabilizuje postojeći politički poredak.
U ovom kontekstu, važno je napomenuti da se Crna Gora suočava sa izazovima u pogledu političke stabilnosti i integracije različitih etničkih zajednica. Očekuje se da će predlozi o političkoj zastupljenosti Albanaca i drugih manjina biti predmet rasprave u budućim parlamentarnim sesijama, a ishod ovih rasprava može značajno uticati na političku dinamiku u zemlji.
Uprkos naporima da se unapredi politička zastupljenost manjina, ostaje pitanje koliko će ti zahtevi biti uzeti u obzir od strane vladajućih stranaka i kako će to uticati na budućnost Crne Gore kao multietničke zajednice. Takođe, važno je da se razgovara o mogućim rešenjima koja bi mogla da doprinesu jačanju političke stabilnosti i pomirenju među različitim etničkim grupama u Crnoj Gori.
